Istoria
Rohan ida iha UNDIL
“Hey bro, ita atu enxe acara saida?” hau husu ba
kolega Leo depoizde dook husi kolega universitáriu sira seluk. Nia halo finzi
la rona no cuek ho hau. Ninia matan monta metin loos ba feto ida oin
lutuk oan, bonita ho fuuk too deit iha kabaas, ne’ebé book hela ninia telemóvel,
hamriik la dook husi ami. Ohin, loron
ikus orientasaun ba ami hanesan estudante foun tinan 2003 iha UNDIL. Ekipa
organizadora orientasaun nian husu ami atu halo grupu prepara-an lori acara
ruma ba orsida kalan festa taka orientasaun nian.
“Hoi, karasas.. orsida kalan ita enxe acara saida?”
hau husu dala ida tan hodi tuku ninia kabaas.
“Ah oh nee… ne deit mos o para sibuk… orsida mak ita
hanoin, agora dadaun iha hela buat interesante iha oin ne’e. O mai so para
ganggu ita deit.” Hau mos haree tuir saida mak nia
matan haree ba. Derrepente feto ne’e book-an, no hakat ba edifisiu iha oin,
lakon tiha ba kuartu klase nia laran.
“Haree
ba? karasas.. O mos ba
haree fali ne’e. Tamba o mos haree fali ne’e mak nia sente-an hodi ba tiha
ne’e.” hau nia kolega diskunfia loos hau.
“Oh
heran, hau mak salah fali?” Hau doko ulun la kumpriende ho ha nia kolega. “Mas O
rona lai, kolega sira seluk dehan nia ne’e emprezáriu boot ida nia oan mak ne’e.
Be O fali? Foin mak atu kuliah…ne’e deit mos o
nia inan-aman mak selu.. haluha deit ba bro.” Hau kontinua fali. Leo tuku
neneik deit mai hau nia sikun no hamnasa la pusing.
“O haree deit sa, hau sei kuñese nia, no husu ninia
nomor telefone. La kleur”
“Pois? O atu halo saida ho ninia númeru telemóvel ne’e”
“Oh heraaann.. husu fali.. dasar beik. Uza nia nomor
ne para kontaktu, halo aproximasaun atu nia bele sai hau nia doben to, bila’an!”
Leo koalia ho liafuan sinikal. Hau finzi hamnasa deit rona ninia komentáriu
ne’e.
Derrepente hau nia kolega diak Roni ho Jeca mai tan hau ho Leo. Ami nain
haat ne’e uluk membru banda ida iha sidade ne’e maske la kuñesidu.
“Imi
nain rua halo hela saida..? Koalia hela kona-ba acara orsida kalan ne’e ka?”
Roni husu depoizde nia hamutuk ho ami. “Se imi koalia kona-ba acara ne’e, hau
hanoin ita toka no kanta deit. Ita nain haat ne’e mesak membru banda ita nian!”
Roni kontinua koalia ho oin kontente hateke mai ami koko atu konvense.
“Ne’e
bele, mas se mak atu kanta? Ita nia banda nia kantór ne’e la’os estudante
Universidade ida ne’e ne oinsá! Sé nia mai kanta iha ne’e orsida kalan, panitia
sira dehan saida?” Leo mak hatán. Hau nonok deit maibé apoiu Leo nia hanoin.
“Eh,
Toni, O mak kanta deit ona,” Jeka koalia ho ton goza hodi fihir matan mai hau. Hau
mos hamnasa.
“Serius?
O hakarak ema sira orsida kalan atu halai hotu ka? O hatene hela hau nia lian
hanesan loos au nakfera ne’e, husu fali hau mak atu kanta, O moras mental karik
eh?” hau hatan fihir ho matan lakan ba Jeka ne’ebé hamnasa loos. Leo ho Roni
mos hamnasa hotu.
Depoizde minutu ida rua diskuti, ami sai konfuzaun liu tan. Sé ami
konvida ami nia kantór banda husi li’ur, pasti panitia la konkorda. Ami hotu la
hatene atu halo saida. Ikus mai hau desidi atu ba kios iha kampus nia oin hodi
sosa sigaru, duké bingung too hanoin la hetan.. Se mak hatene karik
sigaru bele ajuda halo hanoin naroman tiha.
“Hey,
ita mak Toni ka? Estudante ida ne’ebé horseik panitia haruka hamnasa modelu
sanulu ne’e to?” derrepente hau rona lian ida koalia husi hau nia kotuk, pas
hau hein hela osan rahun husi kios tamba hau sosa sigaru ne’e. Hau fila kotuk
hodi haree se mak ne’e. Hmm.. iha hau nia oin hamriik ona feto oan ida, bonita,
ho inus meik maibé uza ona ókulu minus matan nian. Nia mak ne’e, feto ida
ne’ebé ohin kolega Leo fihir mate-an loos ne’e. Nia isin lotuk no imut. Nia oin
bonita ho kulit morena.
Nia sei hamnasa, parese tamba sei hanoin oinsá panitia orientasi nian
horseik estraga loos hau tamba deit hau haluha tara sura-tahan boot hau nia
naran nian iha hau nia hirus-matan.
“Oh iya looos. Ne hau sa! Nusa mak sei hamnasa nafatin?” hau
hatan no husu halo finzi moe.
“Hehe..”
nia haree mai hau no kontinua hamnasa..”deskulpa, hau sei hanoin kona-ba
horseik ita hamnasa ne sa, problema ne’e komik loos,” Nia dehan tan.
“Gosta
loos eh, bele hamnasa ema seluk..ne’e ema dehan kontenti iha ema seluk nia
sofrimentu, hehehe.” Hau hatán halo finzi hanesan kuñese nia kleur ona.
“Eh,
ita koalia mas orsida imi lori acara saida? Hau rasik bingung la hatene atu
lori saida. Kolega laiha tan.” Nia korta hodi koko atu koalia sériu uitoan.
“Sim..
ami mos bingung hotu sa.. hau nia maksud ne’e, ami iha grupu, bele mos dehan
ami iha ami nia banda rasik, tokadór kompletu, maibé ema atu kanta mak laiha.” Hau
hatan deit ba, ho laran baruk.
“Oya?
Bele ka lae hau gabung ho imi nia grupu. Hau bele kanta uitoan?” Nia fihir
kedas mai hau nia matan laran, depois nia hiit nia matan fukun ho oin husu. Hau
rasik la fiar.
“Serius?
O bele kanta? Wah pas loos.. Mai hau lori ita ba kuñese tan hau nia maluk sira.
Hau rasik, naran Toni,” hau fó hau nia liman ba.
“Serius
sa, hau sempre kanta wainhira sei iha SMA. Hau nia lian mak la diak sih, hau
mak gosta kanta deit sa. Hau nia naran Mirna.” Nia simu hau nia liman ho mamar.
“Ah
laiha buat ida. Ami mós la’os grupu banda professional. Ami gosta toka hamutuk
ne mak hakarak bolu-an banda. Hobi deit sa. Mas hau yakin Mirna nia lian pasti
diak loos. Maibé.. hmmm hanusa eh... hau iha kriteria ida!” hau koalia ho lian
kadó uitoan.
“Kriteria
saida tan?”
“Mirna
promete atu labele hamnasa tan hau, kona-ba horseik panitia sira kastigu hau
ne’e. OK?” hau haree Mirna ho oin midar.
“Ok deh, hau promete!” Nia hamnasa hiit liman
fuan boot.
Hmm hau nia kolega Leo pasti kontenti para mate.. problema agora nia
bele besik loos ona ho Mirna, se Mirna tama iha ami nia grupu. Sa tan hamutuk
iha banda ne’e. Hau hamnasa iha laran ho oin kontenti.
Hau fuma sigaru no konvida Mirna korta estrada hodi hakat tama area
kampus nian, hodi bele introduz Mirna ba membru kolega sira seluk. Hau bele
haree Leo nia oin kontenti loos.
“Obrigado
belun, O lori ona nia mai iha ne’e. O kadó hanusa mak O bele lori nia mai iha
ne’e? Oinsá mak O bele hatene katak nia bele kanta?” Leo sikut hau nia liman no
koalia bisi-bisi pas ami rua mesak deit.
“Hau
iha hau nia métodu rasik.. la’os
hanesan O haree deit husi dook.. hau husu atu kuñese nia! Pois husu ninia hobi saida.” Hau
hatán ho bosok.
Ami treinu múzika lubuk ida, maibé ikus mai desidi atu lori múzika rua
deit ba acara orsida kalan. Graças a Deus, Obrigado Nai, ita-boot fó kuñese ona
Mirna mai ami iha tempu ida ne’ebé paas loos, hau harohan iha hau nia laran.
Mirna nia lian diak, ho tan ninia isin ne’ebé lotuk, hau fiar katak ami nia show
orsida kalan ne’e sei interesante ba maluk estudante sira seluk. Hafoin treinu
tiha, Leo ho Roni ba hasoru panitia hodi rejistu ami nia acara.
* * *
“Obrigado no parabens eh. O nia act iha palku leten
no lian ohin ne’e furak loos” hau oferese hau nia liman ba Mirna pas ami nia show
remata. Audience sira basa liman, hakilar no halo barullu ba ami. Tebes sa, Mirna
nia lian kalan ida ne’e furak teb-tebes, hau la espera. Ninia act iha leten
wainhira nia kanta mos bonita loos. Hau be toka bass dalaruma to’o haluha muda
hau nia liman fuan tamba deit rona nia lian.
“Obrigada.. ah o biasa deit ba. O mos perigu hotu, hau
be ohin kanta hela ne’e mos bele rona o nia bass nia lian moos loos. Kapaas.” Nia dehan mai hau, hau hamnasa deit. Hau haree nia
oin dala ida tan. Oh nai..… nia oin bonita loos, sá tan ho lampu sorot ne’ebé
tuda mai nia oin no fuuk poni nee’ebé tun iha ninia ren toos. Iha fatin,
kolega Leo nia matan ohin loron manas la para loos fihir ema nia inan ne’e.
Nusa mak hau foin sadar katak Mirna ne’e bonita duni?
“Eh, ajuda hau tun lai ka.” Nia dehan hodi kaer hau nia liman metin loos atu haksoit tun
hosi palku nia leten. Hau hakfodak hosi hau nia hanoin.
“Oh
iya, loos.” Hau ajuda hatun nia husi palku.
La kleur deit, nia iha ona palku nia okos. Hau bila’an deit. Audience sira hakilar no ho liman suit-suit
sei makaas desde ami remata ohin..
“Toni,
hau ba haris-fatin lai. Lalais deit eh! Orsida hau fila fali mai iha ne’e.” Hau
hatan deit ho ulun, no nune’e Mirna lao dadaun lakon husi ema barak nia leet.
“Hoe Toni, O halo saida iha ne’ebá, ajuda ita lai
karik diak, aruma ita nia sasan hodi hatún, problema sei iha acara lubuk ida
husi kolega sira seluk,” Roni hakilar hau husi parte kotuk.
Hau sae fali ba palku hodi ajuda foti guitar, drum no
ekipamentu sira seluk. Aruma hotu tiha, hau ba palku nia kotuk. Iha ne’ebé
Mirna hein hela ona, hamaluk husi Leo.
Derrepenti hau sente hanesan iha buat ida mak metin
hela iha hau nia hirus-matan, estrañu loos, nusa mak hanesan ne’e? Nusa mak hau
hanesan fali la gosta atu haree Leo hamutuk ho Mirna? Ou karik hau mos gosta
fali ona Mirna? Ah, imposível.. hau koalia iha hau nia laran deit. Espera katak
ida ne’e mehi deit, se lae, kolega sira dehan kolega sona fali kolega rasik
hosi kotuk. Problema ne’e tamba hau hatene ona katak hau nia belun Leo gosta
uluk ona feto ne’e.. Huff….
“Imi sei hakarak nonton tan acara sira seluk hodi hein
tempu dansa nian ka?” hau husu ba sira pas hau hamutuk ona ho sira.
“Ami nain rua hein hela ita! Depois mos hau hein hela
hau nia Pai atu mai jemput hau,” nia hatan no haree lalais deit mai hau nia oin,
“Hah? Mirna atu fila agora ona ka?”
“Sim, Pai sei iha tan acara ida depoizde mai hasoru
hau, ne’eduni aproveita tempu ne’e hau tuir ona nia fila. Imi nain rua fila ho
saida?” Nia husu.
“Ho motór, hanesan mos Leo, nia mos uza motor,” hau
hatan hodi temi Leo nia naran.
“Wah, se hau hatene husi ohin katak imi nain rua mai
ho motor, hau kansela tiha ona Pai atu mai jemput. Agora Pai besik too tan mai
ona, kansela mos la diak.”
“Ah
husik ba, loron seluk deit, ita kampus ida deit ne’e diak hela. Be pai agora
atu mai husi diresaun ne’ebé nian?” Leo husu.
“Husi parte Comoro nian. Be hau hela iha Delta ne’e.”
“Wah pas loos. Ami nain rua mos husi Comoro.. loron seluk hau mak antar eh!” Leo hateten ho kontenti.
“Ok deh, maibé agora dadaun, imi nain rua bele antar
fodik ba oin hodi hein Pai mai ka lae? Problema nakukun ona ne’e?”
“Ba Mirna ne’e bele hela deit” Leo ho hau hataan atu
dala ida deit. Leo sikut hau nia liman pas Mirna fo kotuk ka liu hela ami nain
rua. Leo kontenti loos.
La kleur deit, Mirna nia pai mai ho kareta mutin ida. Depoizde
despedida, nia hakat ba kareta husik hela hau ho Leo. Kareta mutin ne’e mos
aranka dadaun lakon neneik-neneik iha kalan nakukun ida ne’e. Hau fihir ba Leo ho
hamnasa. Nia fila oin fihir fali mai hau.
“Nusa mak o hamnasa hela deit haree
hau?” Leo husu ho oin hamnasa.
“Lae ida sa, hau hakarak haree deit
hau nia kolega ne’ebé kontenti loos hanesan iha lalehan ne’e sa. Nusa? Hau
labele haree ka??”
“O bele hare hau.. so ke hau ta’uk, hau
haree hanesan nia besik liu fali ho O,..” Leo dehan tan ho oin namkurut.
“O biasa deit ba.. Ne’e o nia
sentimentu deit. Nia diak mai hau ne’e parese tamba hau mak kuñese nia uluk..” hau
hatán koko defende-an.
* * *
Kompleta ona semana ida desde konsertu kalan acara taka
orientasaun ba estudante foun sira. La hatene tamba saida loos, mak kuliah
too agora seidauk komesa hela deit. Mahasiswa sira ba-mai kampus atu
tuir deit bimbingan hosi dosente kona-ba mata kuliah saida mak atu foti.
Hau mos sei bar-baruk hela atu hasoru dosente, maske hau nia kolega sira hotu
kuaze remata ona sira nia bimbingan.
Hafoin hapara hau nia motor tuan ne’e iha kampus oin, hau hakat liu ba
koridor kampus iha diresaun atu ba dosen pembimbing nia sala ho mode baruk-ten
nian.
“Hey
bro.. bimbingan tiha ona ka seidauk?” derrepente Jeca nia lian mai hosi liman
loos. Nia tesi lia hamutuk hela estudante balu ne’ebé hau la kuñese.
“Foin
atu ba mak ne’e sa. Be O hetan Leo ho Roni ka?” hau fila husu fali nia.
“Lae..
maibé se hau la sala, sira nain rua tuir ona bimbingan. Hein tama deit kuliah
semana oin. Eh bro, orsida atu hili klase karik, O hili deit klase A.. ami hotu
iha ne’ebá ne’e”
“O
arbiru deit, klase ne’e depende ba dosen mak fahe to?”
“Ntaun
loos ona, atu dehan deit Mirna mos iha klase A sa!” Jeca hatan fali ho lian
lasu hela hau. Rona Mirna nia naran, hau hakfodak uitoan.
“Oya? Tebes ka?”
“Haree ba!. Foin rona deit Mirna nia naran, matan
musan naklosu hanesan derok fuan,” kolega Jeca hamnasa loos. Merda, hehe.
“Ah oh ne’e gosta kerjain hau deit. Be o hatene nia
iha duni klase A ka?”
“Hahaha lae ida sa. Hau
kadó deit, hau seidauk pernah haree nia iha kampus ne’e.”
“Heysa..hau hotu. Hau nunka hasoru nia desde kalan
ne’e, depois mos la hatene tan ninia númeru telemovel. Huff.” Hau hatan, la
kontenti.
Koalia uitoan tiha, hau kontinua hakat ba hasoru hau
nia dosen pembimbing. Hau konsege hili hau nia mata kuliah sira no ida
importante liu, hau mos konsege hili klase A. Ne’e signifika katak hau sei
hamutuk ho hau nia kolega samfradu sira. Hafoin meia-hora hau remata ona iha
dosen nia fatin. Iha hau nia laran, hau iha esperansa boot atu Mirna mos hili
klase A, atu nune’e ami bele hamutuk.
Hau ba kedas hau nia motor, sae no aranka kedas ba Nila
Sari atu bele sosa bakso iha ne’ebá. Hafoin hapara hau nia motor iha Nila Sari
nia oin, hau hakat ho kontenti loos ba Nila Sari nia laran, fatin bai-bain
joven estudante sira tur, han, no tesi lia iha neba. Pas iha odamatan tama nian,
hau hakfodak loos. Heran, kolega Leo ne’e nekat duni. Hau nunka espera
katak loron ida nia sei hamutuk duni ho Mirna. Iha ne’ebá, iha parte oin, kantu
liu besik kasir, Leo kontente hela tesi-lia ho Mirna hodi hemu hela es teh.
Mangko iha sira nia oin haree mamuk tiha ona. Ne’e signifika katak sira nain
rua iha ne’ebá pelu menus oras ida ho balun ona. Bele mos oras rua tolu tan ona.
Hau fihir sira nain rua ida tiha, ida fali, antes
hakat ba hodi hamutuk ho sira. Foin mak kuñese semana ida liu-bá, agora sira
nain rua haree akrab loos hanesan kolega antigu. Hau inveja ka jealous
uitoan, maibé iha parte ida hau mos kontente, hau nia kolega Leo iha ona dalan
atu hetan saida mak nia hakarak. Maibé hosi parte seluk, lahatene tamba saida
hau sente hanesan lakon uitoan vontade, kuandu haree sira nain rua hamutuk. Something must be wrong with me.
* * *
Kuliah
la’o ona kuaze fulan tolu. Hau kontenti, tamba loos duni hau klase ida ho Mirna,
hau nia loron ba kuliah sai loron ne’ebé kontenti loos. Hau mos konsege kuñese
ho kolega foun hanesan Kelly, Mirna nia amiga diak. Hamutuk ho Mirna, Leo no
Kelly, ami nain haat sempre hamutuk, ba ne’ebé deit sempre nain haat. Leo hamutuk
ho Mirna iha Leo nia motor no hau mak tula Kelly, Mirna nia amiga. Kolega Roni no
Jeca komesa la ativu ona kuliah tamba sira nia servisu. Nune’e ami nain haat mak lor-loron ba-mai hamutuk. Nune’e ami
akrab liu-tan, no sai hanesan ona par ne’ebé kompak. Leo ho Mirna, hau ho Kelly.
Maske ami nia lalaok hirak ne’e hanesan kolega deit mai hau, laiha sentimentu
espesial, maibé tempu ida ne’e mak tempu ida ne’ebé hau kontenti liu iha hau
nia moris. Dalaruma hau saudades mos ho belun Roni no Jeca.. mas ah... laiha
buat ida, saida mak importante liu, hau agora iha ona Leo, Mirna no Kelly.
Hanesan promete ona iha kalan acara festa taka
orientasaun, Mirna nia pai la mai hasoru (jemput) tan nia wainhira remata
kuliah. Leo mak sempre tula nia ba-mai no dalaruma hau mak tula fali kuandu Leo
la mai kampus. Maibé bai-bain hau mak tula Kelly.
“Hey
Toni, oinsá O nia hanoin kona-bá hau ho Mirna?” derrepenti Leo husu mai hau iha
kalan ida hafoin antar tiha Mirna ho Kelly ba ida-ida nia uma. Ami nain rua Leo
mai tur hela iha tasi-ibun.
“O
nia maksud, ba imi rua atu namora malu ka?” hau fila husu fali nia. Hau nia
fuan hanesan tudik ida mak ko’a wainhira rona ninia pergunta ne’e. Hau koko subar
hosi nia. Maske oinsa ba mos, hau labele bosok hau nia-an katak hau mos komesa
gosta dadaun ona.
“Sim,
nesa. Ami nain rua namora karik oinsá. Tuir O nia hanoin, Mirna mos gosta hau
ka lae?”
“Oh
ne ka?.. Pasti sa, nia mos gosta O. Be imi rua mak kalan loron hamutuk ne’e. Be
O seidauk dehan buat ruma ba nia ka? Hau hanoin kala imi rua... hmm”
“Iya,
hamutuk ne kan tamba ita kolega hotu ona. Sé nia la’os hamutuk ho O ka hau, nia
atu ba ho se fali. Ita mak ninia kolega diak, nune’e mos ho Kelly,” kolega Leo hatán
ho konfuzaun. “hau konfuzaun loos, atu dehan katak hau gosta nia, mas keta halo
nia konsidera hau hanesan kolega deit, la liu.” Nia kontinua fali.
“Waduh,
entaun istoria ne’e katak imi nain rua seidauk namora malu ida ka? Hau hanoin
imi nain rua durante ne’e jadi namora malu ona. Entaun loos ona, o dehan onestu
deit ba nia aban kuandu imi rua hamutuk fali. Tuir hau nia hanoin, nia mos
gosta hela bro sa.”
“Ahh
hau lahatene sa. Hau só ta’uk mak lakon buat hotu, inklui ita nia amizade
durante ne’e,” nia dehan tan.
“Maksudnya
oinsá?”
“Yah,
sé hau dehan ba nia, mak nia rejeita hau, oinsá ho ita nia amizade. Hau pasti
sei sente ladiak besik nia. Ou derrepenti deit mak hau tenke hases-an hosi nia
mos ladiak. Ahh hau pusing loos. Lahatene hanusa mak diak”
“Hey
bro, mane ne’e, tenki brani, labele mamar hanesan ne’e. Ema dehan, sé O siik
deit katak nia sei rejeita, sen O koko uluk, entaun ninia resposta ne’e 100% rejeita.
Maibé kuandu O hateten sai ba nia, bro O iha oportunidade ho probabilidade nia
simu ne’e 50%”
“Ok
deh, mas oinsá atu dehan ba nia eh?”
“Hanesan ne’e deit, lalika hanoin barak, pas imi rua
mesak deit, O dehan sai loloos deit ba nia katak kleur ona o rai o nia domin ba
nia. O labele bosok bebeik O nia sentimentu, sé o gosta duni nia. Lalika uza
formula matemátika ka jurus oi-oin. Simples deit. Hateten saida mak O nia fuan
dehan. Depois, depende ba nia atu dehan saida. O labele obriga ninia hanoin.
Maibé hau fiar katak ninia resposta sei pozitivu,” hau explika.
“Oh loos, aban kan ita promete malu hela atu mai olahraga
iha tasi-ibun ne’e. Ajuda fó hau tempu ba, parese ida nee mak tempu ida ne’ebé
diak liu ona,”
“O nia maksud, hau halo finzi kansela tiha atu tula Kelly,
atu nune’e imi nain rua Mirna mes-mesak deit iha tasi-ibun ne’e aban?” hau husu.
“Nah, loos ka lae, hau dehan, O matenek duni atu siik
hau nia maksud no hakarak. Please eh
kolega…!” nia koalia ho hamnasa oin husu loos.
“Ok
deh, ba hau nia kolega hau prontu, mas …razaun saida mak hau bele kansela tula
Kelly aban dader eh?”
“Walah,
ne’e gampang loos. Ita kan planu hasoru malu iha tasi ibun aban dader tuku 6.30
… So, o telefone Kelly pas oras tuku 6.40 hanesan ne’e, pas maizumenus hau ho Mirna
iha ona tasi-ibun, depois dehan deit, katak o moras, ka kabun moras, te been,
ka razaun saida deit”
“Ok
deh, diak hela sa..”
“Obrigado barak eh, Toni. O mak hau nia belun diak liu
ona.”
Hau nia belun haree ba kontenti loos ho ami nia planu. Nia tuku hau nia
kabaas ho kontenti. Hau hamnasa deit, hatudu hau nia apoiu. Maibé iha laran hau hanesan ema ne’ebé lakon ninia sasan
diak ida. Tebes ka,
komesa aban, Mirna sai ona Leo nia doben, hau haoin ho laran moras.
“Eh,
mas oinsá ho O ho Kelly?” derrepenti Leo fila husu fali hau
“O
nia maksud saida?”
“hau
nia maksud ne’e, se hau namora ho Mirna, o namora deit ona ho Kelly. Kan o mos
mak ema ida ne’ebé tula hela deit Kelly, O mos gosta nia to?”
“Gosta?
O bulak, hau konsidera nia hanesan kolega. La liu. Depois nia mos kontenti hela
duni-duni ema nia aman naran Beny ne’e, buatamak be nia dehan bonito loos ne. Sei
hanoin to?”
“O
ne’e, ne’e feto nia cara deit, atu cek o nia reasaun,” Leo hatudu oin midar los
mai hau.
“O
ne’e hanesan loos espesialista psikolojia feto nian, afinal ohin hau mak foin
fo dadaun konsellu ba O.”
“ha ha ha.. la’os hanesan ne’e.. mas O gosta nia to?” Leo komesa kadó
fali ona hau.
“Leo,
hau dehan tiha ona, nia ne’e hau konsidera hanesan kolega deit, la liu. La
hatene tamba saida, hau laiha sentimentu ba nia,” hau hatán. Sé karik hau bele
onestu, hau nai sentimentu justru ba fali Mirna, hau koalia iha hau nia laran.
“Mas
Kelly mos bonita be. O hatene to, mane barak iha ita nia kampus mak atu bulak
tan nia? Estrañu uitoan, hau nia kolega rasik, la gosta fali feto bonita
hanesan Kelly,” Leo koalia hanesan nia koalia ba nia-an rasik. Hau hakruuk deit ho hamnasa. Nia loos, Kelly bonita duni. Maibé la
hatene tamba saida, hau nia sentimentu la ba nia. Hau nia fuan justru kesi fali
ba Mirna.
“Hau
dehan onestu ona ba bro dehan, lae to?”
“Ok
laiha buat ida se nune’e duni, hau ba lai eh, maibé keta haluha aban eh, O
tenki kansela atu hasoru Kelly ba olahraga dader ne’e, atu nune’e hau bele
mesak ho Mirna,” nia explika tan.
“Sante
deit bro.. lalika hanoin barak,”
Hafoin tesi-lia uitoan, hau mos fila ba uma ho sentimentu todan iha
hirus-matan. Oinsá ba mos, hau labele dehan onestu ba Leo katak hau mos gosta Mirna.
Diak liu, ema ida labele hatene.
* * *
Loron segunda loron ida ne’ebé hau la gosta liu. Klase
la para no nakonu loos, aat liu tan mak, desde ohin hau la haree Mirna, Leo no Kelly
iha klase laran. Lahatene sira hotu ba ne’ebé loos. Hau la fiar, foin mak
komesa namora malu, komesa haluha ona eskola, hau hanoin iha laran. Heran.. Leo
ho Mirna kala namorada ona be haluha ona ami ninia belun sira. Hufff.....
Remata tiha kuliah, hau hakat-ain mes-mesak iha
koridor kampus ho isin kolen la kontenti. La bai-bain hau hanesan ne’e, klaru
liu tan katak la bai-bain hau mesak hanesan ne’e. Bai-bain ne’e hau sempre
hamutuk ho hau nia amigu/a besik sira hanesan Mirna, Kelly no Leo. Hufff… hau hasai iss boot no todan hosi hau nia hirus matan.
Iha tempu
hanesan ne’e, hau komesa hanoin fali hau nia kolega antigu sira hanesan Jeca no
Roni.
Foin mak atu hakat sai hosi lutu kampus nian ba to’o
hau nia motor, hau haree Mirna tuur hela iha kadeira naruk ne’ebé monta hela
iha ai mahoni nia okos besik portaun karuk.
“Hah,
be ohin la tama kuliah ka, Mirna?” hau husu ho lian nakdedar uitoan tamba fuan
mos nakdedar.
“Hau
baruk loos, mal sa’e!” nia hataan.
“Oh
heeeeran.. o hatene saida, ohin hau mes-mesak la ho imi ne’e aat para mate. Depois,
Leo iha ne’ebé?”
“Be Leo ohin la tama kuliah ka?”
“Eh? Hau
husu O, O fila husu fali hau? Bai-bain imi
nain rua Leo mak la’o hamutuk to! O la telefone nia ka?” hau husu ho konfuzaun.
“Ohin
hau telefone ona nia, maibé ninia telefone mate, la hatene nia ba ne’ebé. Eh
Toni, hau baruk loos sa.”
“Nusa?
Tamba saida? Se isin baruk, nusa halo kole-an mai kampus? Mai iha ne’e, depois
la tuir kuliah hanesan deit?”
“Waduh,
iha uma sa hau aat liu, hau bele ferik lalais, rona hela deit ama nia ibun be
koalia la hotu rai.”
“Be
O nusá? Nusa mak mal-vontade loron manas boot ne’e? O mak ema ida ne’ebé
kontente hela deit iha ita nia grupu. O mak ida ne’ebé sempre lori hamnasa mai
kuandu ami mal-vontade. Sé agora o rasik mak mal-vontade, la hatene se tan mak
bele hamoris fali ita nia ambiente, hodi halo rai moris fali?” hau naran koalia
deit ba.
“Eh,
Toni, ita nain rua lao sai tiha ba. Ita
rua ba han iha warung Malang besik lapangan pramuka nian ne’ebá. Hamaluk hau
ba, please” nia konvida.
“ok
loos ona, hau nia prinseza ne’ebé mal-vontade hela. Hau bele hamaluk, maibé....
maibé .. O tenki konta mai hau, tansa mak O mal-vontade” hau halo tuir deit nia
hakarak maibé hatudu oin hamnasa husu ninia konfirmasaun.
“Iya
pasti sa.. mak hau konta ba O..”
To’o tiha iha ne’ebá no hameno ami nia hahan bai-bain
ami han, Mirna fó kedas ninia liman rua mai hau nia oin.
“O
kaer lalais hau nia liman agora” nia dehan.
“Atu
halo saida?”
“O
kaer deit lai ba sa!” Hau halo tuir nia hakarak. “Nusa? Hau sei normal to? Hau
sei ema normal to?” nia husu fali.
“Hah?
O nia maksud ne’e saida loos? Hau la kumpriende!”
“Heisa,
hau mos la kumpriende sa… hau senti hau la normal karik eh!” nia dehan tenik.
“Mirna,
O ne’e oi-oin deit. O husu hau kaer O nia liman, depois husu hau ho pergunta
estrañu sira. O diak hela to? La’os isin manas?”
“Ahhh
Toni, hau bingung los.. bingung demais, to’o hau la hatene atu konta ba O
hanusa.”
“Mirna,
se O iha problema, o bele konta no curhat mai hau. O lalika halo hau bila’an
hanesan ne’e. Imi iha funu boot iha uma ka? Seidauk selu propinas eskola nian
ka? Ou atu impresta osan hosi hau?”
“Lae..
eh.. O ne’e arbiru deit..hauuff.. hanusa
eh?” nia dehan tan, hodi hasai is boot hafoin hakruuk tun hanesan ema ne’ebé
hanoin barak. Ninia liman
rua sei iha hau nia liman laran.
“Ok,
hanesan ne’e.. dada iss nakonu, depois husi neneik-neneik. Kuandu diak no
hakmatek ona, mak O foin koalia,” hau sujere. La hatene saida los mak kona
labarik feto ne’e.
“Toni,
O tenki promete antes hau konta ba O, katak O sei la konsidera hau hanesan
kolega ida ne’ebé laran aat. Please… hau husu favor. Maske hanusa ba mos O sei
la dehan hau nee ema aat eh” nia hateten depoizde nonok tiha segundu oan balu.
“O
hetan perkosa hosi mane ne’ebé O la kunñese ka?”
“TOniiiiiiii.,
yang pasti lae…! Mas O promete lai.”
“Ok ok. Hau promete ho laran tomak” hau haree ninia oin ho
sériu.
“O hatene
to, sabadu liu ba ne’e? Wainhira O ho Kelly la jadi mai tasi-ibun hodi halai
hamutuk ho hau ho Leo?” nia hahú husu. Deg, derrepenti hau nia fuan nakdedar
makaas loos. Hau halo finzi husik ninia liman neneik-neneik, lakohi atu nia
sente hau nia uat ne’ebé fekit makaas iha hau nia liman tamba ran ne’ebé bomba
makaas derrepenti husi hau nia fuan.
“Sim,
hau mesak deit ho Leo tamba imi nain rua la mai.”
“Kan
hau dehan tiha ona hau kabun moras hela dader ne’e.”
“Heisa..
O rona lai.. hau nia istoria. La’os ida ne’e mak problema,” nia korta, “Leo konfesa
mai hau katak nia gosta hau, dader ne’e.”
“Wah
kapaas to, parabens…!”
“Eh?
Nusa mak O la hakfodak ne’e?”
“Tansa
tenki hakfodak.. hau konkorda loos.. ne’e diak loos ba imi nain rua.”
“Ne’e
mak problema, ne’e mak hau husu ba O ne’e, hau sei ema normal hela to? Hau la laran aat to? Please Toni….” Nia dehan no kaer fali
hau nia liman hodi doko loos no hateke mai hau nia matan laran. Nia oin husu
loos hau nia ajuda.
“O
nia maksud ne’e……. O rejeita ka?” hau husu hanesan ema lakon pasiensia.
“Heisa, bele dehan hanesan ne’e sa… Toni. Problema ne’e, hau la hatene
hanusa eh, hau konsidera nia no ita hotu hanesan kolega diak hotu ona. Hau
sente hanesan estrañu uitoan, kuandu derrepenti entre ita namora malu fali, kolega
sira haree nusa, hau sente la konfortavel.. hau
bingung… ne’e mak hau husu, hau sei normal to?”
“Mirna, O
tenki onestu ho O nia-an. Lalika pusing ho ami O nia kolega sira no ema seluk
iha kampus ne’e. Sé O mos gosta nia, laiha problema to, imi nain rua namora
malu. Se karik O laiha sentimentu ba nia, O mos tenki onestu ho O nia-an no ba
nia, atu nune’e nia hatene.”
“Ne’e
mak problema ne’e, hau laiha sentimentu ba nia..,” nia dehan fali hodi taka nia
oin ho nia liman rua, hodi hakruuk tun. Depois muda fali nia liman rua ne’e ba
hasan sori-sorin hodi halo nia ibun meik. “Pois, hau tenki hanusa!”
“Husu
fali hau? O tenki hatan ba nia to?”
“Hau
dehan duni ba nia nune’e, hau konsidera nia hanesan hau nia belun diak liu hotu.
No hau lakohi atu lakon belun ida ne’e. Tamba kuandu namora depois la apár
malu, ikus mai tenki putus, entaun sai belun deit mos labele ona. Hau prefere
sai kolega diak para-sempre duké namora depois lakon buat hotu”
“Depois?
Nia hatán dehan saida?”
“Nia
nonok deit, hau tenta husu dekulpa. Nia
dehan laiha buat ida. So ke hau la hatene oinsá atu hasoru malu tan ho nia iha
kampus ne’e. Maibé hau lakohi atu sai hanesan ne’e. Hau hakarak ita hanesan
uluk fali. Koalia ba
malu, hamnasa, goza malu ho livre” nia dehan tenik.
“Hau
mos bingung Mirna, la hatene atu fó komentáriu saida.”
“Maibé hau la laran aat ba nia to? No hau sei normal to?” nia husu fali
dala ida tan, hanesan ema ne’ebé ta’uk loos.
“Heysa,
loos hela, O sei normal 100 persen, no O la laran aat. Entaun, razaun ida ne’e
mak ohin O la tama klase ne’e ka?”
“Sim.
Problema ne’e ohin hau telefone nia, ninia telemovel mate. Hau sente-an sala” nia hatan ho ninia hamnasa oin midar
ne’ebé furak hanesan baibain.
“Ah,
hanesan ne’e deit mos O hanesan loos ema be listrik soke ne’e... kalma deit....
ita labele obriga domin. No nia pasti hatene ida ne’e. Orsida nia rasik sei
diak fali ho ita sa.”
“Entaun
depois kuandu hau hasoru nia, hau tenki hanusa?” nia husu tan.
“Hmm biasa deit to. Finzi hanesan la akontese buat ida. No
hau mos sei finzi hanesan la hatene. Fasil to?”
Mirna
dada nia-an uitoan ba kotuk tamba mana warung nia nain ne’e lori mai ami nia
hahaan hodi tau iha meza. Yihuiii… lalapan na’an manu, ami nia gostu.
“Mana,
aumenta tan sambal ba!” hameno Mirna antes mana ne’e lakon fali ba ninia dapur
kotuk. Mana ne’e hatan ho ulun, hafoin
hatudu oin midar hakat ba kotuk.
“Wehh… hau
nia kolega kuandu mal-vontade hanesan ne’e, sambal mangko 3 mos nia bele halo
hotu sa hahaha,” hau goza no Mirna mos reazen kedas hodi ku’u hau nia liman ho
maña.
“O
halo hau moe deit pa..”
Hau
halo finzi halo oin hanesan moras. Hau kontenti nia bele hamnasa no kontenti
fali, la oin naburut fali hanesan ohin foin hetan iha kampus ne’e. Nia oin
naroman fali ona.
“Diak ona to?
La mal-vontade tan? Ohin ne’e O nia oin naburut hanesan
loos roupa ne’ebé ema la estrika ne’e.”
“Iya
uitoan, thanks ba O. Be ohin hau nia oin naburut loos ka?” nia husu o ninia
oin-midar ne’ebé hau kuñese hela. Midar demais.
Hau fihir didiak ninia oin nia forma no kulit ho matan
ne’ebé mamar. Nia oin bonita duni, hau la nega. Sá tan ho ninia oin kontenti
hanesan ne’e. Ninia matan fuan fihir lakan loos mai hau tamba hau fihir nia
demais.
“Hmm, hau haree hanesan O ne’e diak liu mal-vontade nafatin
hanesan ohin mak diak liu. Pas loos ho O nia oin, halo O bonita liu ida agora
ne’e,” hau kadó nia ho lia-bosok. Nia halo finzi la rona hau nia liafuan no han
hotu ninia hahaan inklui mos sambal extra ne’ebé mana warung nain ne’e lori mai
ohin.
* * *
Depoizde akontesimentu liu ba ne’e, buat barak mak
muda no haree katak Leo tenta atu haluha tiha buat ne’ebé akontese, nune’e mos
Mirna. Hau kontinua hanesan la hatene buat ida. Maibé ami bele nota loos katak
ami nia relasaun amizade la hanesan uluk ona. Leo komesa bar-baruk atu tama
klase, se karik mai mos, nia sempre iha razaun atu fila uluk, la hanesan
bai-bain fila wainhira klase remata. Loron hirak liu ba nia konfesa mai hau
katak nia fuan kanek no nia koko hakaas-an atu hadeer fila fali hodi simu realidade.
Hau só bele rona deit no apoiu ho lia-fuan.
Dalaruma ami mos saudades ho Leo, maibé ami labele
halo buat ida. Loron rua liuba ami rona informasaun katak nia hetan ona serbisu
parte tempu besik ninia uma, nune’e nia hahú tama klase kalan. Ho Leo lakon
husi kampus iha klase dader nian, hau besik liu tan ho Mirna. Hau iha tempu
barak liu atu pasa ho Mirna, parese tamba Kelly mos komesa sente ona katak hau
komesa gosta Mirna.
Tuir loloos ne’e hau tenki kontente tamba hau iha
oportunidade tomak atu besik liu tan ho Mirna, maibé iha hau nia laran, hau
sente la konfortavel. Primeiru, tamba Mirna ema ne’ebé lakohi ‘kolega rasik
gosta fali no sai namoradu ba nia. Segundu, mane ne’ebé Mirna rejeita ne’e hau
nia kolega rasik. Kuandu hau jadian ho Mirna, orsida Leo dehan saida mai hau? Ema bele dehan
hau ne’e tipe ema ne’ebé “kolega han fali kolega”. Hau iha pozisaun ida dilemátiku.
* * *
Hau foin remata hamoos to’os modo nian iha tiu nia uma kotuk. Derrepenti
telefone iha hau nia kalsa bolsu nakdedar no lian. Afinal hosi Mirna.
“Hello?
Nusa?” hau hatán.
“Toni,
ajuda hau lai, O tenki mai agora. Hau hein O iha pontikais agora kedas.”
“Hah?
Hein uitoan lai, Be O halo saida iha ne’ebá? Polisia kaer o ka?”
“Lae,
hau diak hela, Hau hakarak deit o atu mai hamluk hau iha ne’e, iha hau nai Pai
nia acara ida iha ne’e. Please..” nia husu loos.
“Be
acara saida fali ona mak ne’e? Iha pontikais tan. Depoiz, hau mos foin servisu
iha toos, kosar loos, seidauk hariis, hau nia isin nakonu ho tahu.”
“Acara
familia ida sa. Hau hakarak O mai hamaluk hau sa, please.. Ne’e para hau labele
mesak. O hatene to, se kuandu acara katuas nian ne’e, ninia konvidadus sira
mesak katuas sira deit. O lalika hariis mos diak hela sa? Be buat lalais deit
ne’e”
“Ah
heraan hau lakohi.. se iha ne’ebá iha feto bonita entaun hau hakarak, mas o
dehan mesak katuas sira deit fali ne’e, hau lakohi ida. O konvida Leo deit ba. Depois,
se nia hatene hau ho O iha ne’ebá, orsida nia hanoin negativu fali ona, O
hatene to?”
“Nusa
mak O koalia fali kona-bá Leo ne’e? Hau hakarak O mak mai akompaña hau sa. Hau promete,
acara ne’e la to’o oras ida sa. Depois segunda ba eskola mak hau traktir O han
sa. Hakarak ba, please”
“Hmm,
La hetan boi? Hau lakohi ida sa” hau hataan.
“Please..
O mak hau nia kolega ida diak liu ona. O lakohi to, se orsida hau nia pai fó
kuñese fali hau ba katuas-katuas sira iha ne’e. Depois sira kadó fali tan hau,
katuas manas sira ne’e, nusa? O la hanoin ka?. Please mai ba.” Nia kadoó halo
loos halo hau hanoin no hamnasa mes-mesak deit.
“Ok
entaun loos ona, oras ida tan mak hau to’o iha ne’ebá.” Herann.. ninia razaun
ne’e la tama iha hau nia kakutak, maibé laiha buat ida. Hau halo tuir deit, duké
orsida nia ibu-ibun fali hau iha eskola segunda mai ne’e.
“Lae…
O mai agora deit. Hau hein agora kedas iha pontikais nia portaun tama. Thanks
eh, Toni, O mak hau nia kolega ida diak liu hotu ona.” Click… nia hamate kedas
ninia telefone.
Bulak, ema nia inan ne’e bulak… hau seidauk hataan buat ida, hamate ona
telefone… la hatene acara saida? Hau konfuzaun.. iha pontikais tan! Iha
edifisiu nia laran iha pontikais ka, ou iha tasi ibun pontikais nian, ka iha ró
leten, hau mos la hatene.
Hau lalais-lalais haloot hau nia sasaan toos modo nian, no fase tiha
tahu iha hau nia liman no ain no la haris tan. Iha tempu minutu 10 deit hau iha
ona pontikais. Mirna hein tiha ona iha ne’ebá ho ninia oin-midar ne’ebé hau
kuñese nanis ona. Nia bonita loos ho roupa festa nian ne’ebé aperta sexi iha
nia isin kalan ida ne’e. Be hau fali? Hmm sei iha tahu nia iis no kosar nia
dois. Bulak liu pa, nia moos no kabeer los…
“O
mai kleur loos, maibé labuat ida hau kontente ona finalmente O mai.” Nia koalia hodi kaet hau nia liman, fo hatene ba security
iha ne’ebá hodi hau tama. Nia hakuak iha hau nia liman metin loos. Nia mos
morin loos.
“Minutu
sanulu O dehan kleur? O hatene saida, hau halo sakrifisiu ona la hariis pois
mai haree O fali bonita loos. Be acara saida fali?” hau husu depoizde security
hatan ami tama.
“Hau
nia pai foin sosa ró sasán nian rua ba ninia negósio atu ba-mai Dili-Surabaya. Ne’eduni
hanesan halo inagurasaun no fo bensa ba ró ne’e sa.”
“Aih
O bulak ona. Depois hau mai ho kondisaun hanesan ne’e? Hau hakarak fila ona ah”
hau protesta.
“Eit,
kan O iha ne’e ona.. laiha buat ida sa. Depoiz acara mos sei halo iha tasi ibun
ne’ebá la’os iha uma laran. Maske ho kalsa badak deit, O sei bonito sa,
hehehe.” Nia hamnasa hodi haree hau nia isin
hosi ain to’o leten lalais deit. Hau mos hatudu oin-midar deit. Tebes ka, nia
dehan hau bonitu? Hmm…oinsá ba mos hau senti kontenti ona, nia hakarak simu hau
ho hau nia kondisaun, diak liu tan hakarak atu lori hau ba ninia pai nia acara,
la moe maske hau nia kondisaun hanesan ne’e. Keta halo be… hmm, keta halo… nia
mos gosta hela hau eh? Ah imposivel. Ne’e parese hau nia hanoin deit.
Hau senti la konfortavel no moe uitoan ho ema sira iha ne’ebá tamba
hotu-hotu kuaze uza kazaku ho roupa kaber no moos. Maibé labuat ida, Mirna sempre
iha hau nia sorin no la ses hosi hau. Hafoin hasoru ninia pai lalais deit, ami
hases-an ba hamriik mes-mesak iha tasi ibun pontikais nian no la preokupa ho
ninia katuas ho nia kolega sira. Ró rua ne’ebé nia temi ne’e kapaas loos.. boot
tan, ne’e parese atu uza hodi tula sasan importa sira aban-bain rua. Nia pai
kala osan barak tamba riku.
Dalaruma nia Pai hakbesik mai ami hodi konvida ami ba foti dosi ou hemu
iha ne’ebá, tesi lia uitoan, maibé depois nia ba fali. Ninia pai mos ok ok deit
ho hau nia hatais ne’ebé aat los ne’e.
Nakukun komesa taka rai wainhira hahaan to’o. Lampu sira iha pontikais
nia ninin komesa lakan. Anin hosi tasi-ibun ne’e sente fresku loos no malirin uitoan. Tasi-ben
hosi pontikais nia ibun dalaruma semo ba leten tamba laloran tuda-an kona
sementi fatin ró baibain hamriik ba. Hafoin hasai hahaan, hau ho Mirna fila
fali ba ami rua nia fatin hodi kontinua tesi lia. Lahatene tamba saida, nia
haree bonita liu fali loron babain, wainhira naroman hosi lampu pontikais nian
kona ninia oin no hasan iha kalan ne’e, hanesan loos kalan wainhira iha acara
taka orientasaun iha UNDIL. Hau sente haksolok loos bele mes-mesak deit ho nia
hanesan ne’e, maske ami rua hanesan kolega deit. Se-karik.. oh se-karik ami rua
… So Maromak mak bele hatene hau nia laran iha momentu ida ne’e.
“Mir,
O la moe ka, hamutuk ho hau hanesan ne’e? hau la uza roupa kabeer, kalsa badak,
isin dois tan?” hau husu.
“Hau dehan
tiha ona, O jeitu hela sa. Tansa tenki moe? O kan hau nia kolega.”
“Kolega
deit ka?” hau husu ba nia, no hau nia fuan tarutu makaas loos ona. Nia fihir
nia matan lalais deit mai hau.
“Hmm
halo nusa eh” Nia hateke ba kalohan leten no fo oin-midár, “sim kolega, hau nia
maksud ne’e O kolega espes……………oh…..” ninia lia-fuan para derrepenti, tamba
tasi-ben ne’ebé fai iha semente pontikais makaas loos semo-sa’e ba leten no
kona loos ninia oin. Hau hakfodak
“Waduh
Ton, hau nia matan manas loos ne?” nia hatete koko hamos nia matan ho liman.
Hau hamnasa loos.
“Ajuda
lai… O ba hamnasa fali ne’e?” Nia husu.
“Sim,
tasi-ben ne’e iha ne’ebé-ne’ebé deit pasti iha masin, no kuandu masin tama
matan, pasti manas to.” hau koalia maibé sei hamnasa. Hau foti tissue hosi meza leten ohin tau hahaan ne’e hodi
ajuda hamoos ninia oin. Hau kaer nia kabaas hodi koko huu ninia matan musan atu
halakon manas. Ami nia isin rabat malu loos, hau nia fuan nakdedar no tarutu
makaas loos. Oh Maromak, Ita-boot
nia kriasaun ida ne’e, bonita loos, perfeitu. Parfum Red Jeans ne’ebé
nia uza, hau bele horon ho moos loos husi ninia kakorok ho besik ka rabat
hanesan ne’e. Sé karik mak nia la’os kolega Leo nia mehi, hau hakarak tebes
Mirna sai hau nia realidade.
Liu tiha segundu balu, ninia matan bele loke fila fali, no ami nain rua
nia matan besik malu loos, hau bila’an no hanesan lakon tiha hanoin. Hau sente awkward
loos momentu ne’e. Ninia oin no hau nia oin, ho distansia sentimu deit.
“Parabens
eh, ba imi nain rua. Hau la hatene, afinal hau nia kolega rasik sona hau husi
kotuk?” derrepenti Leo nia lian halakon tiha hakmatek ne’ebé mosu entre hau ho
Mirna. La hatene Leo mosu hosi ne’ebé. Hau husik Mirna nia kbaas derepenti no
koko atu hasees Mirna nia isin hosi hau nia isin.
“Leo,
ida ne’e la’os hanesan saida mak O haree. Hau ajuda deit nia atu….” Hau hataan
maibé Leo korta kedas hau nia liafuan.
“Ah,
lalika koalia barak… Imi nain rua kompak sa. Tuir loos ne’e desde uluk hau
sadar. Hau hatene hela Ton, O mos gosta Mirna to? Lalika halo finzi. Hau ódio
atu iha kolega hanesan imi nain rua,” nia dehan fali.
“Rona
lai, ami atu… problema ne’e ohin hau nia matan…” Mirna koko hatan maibé lian
kotu-kotu.
“Ah
loos ona… lalika koalia barak. O hatene ka lae, Mirna, Toni gosta los O, no hau
hatene, O lakohi simu hau tamba O mos gosta Toni to?”
“O
nusa mak ne’e? Nusá mak diskunfia fali ami rua oi-oin hanesan ne’e? Leo, O ne’e
hau nia kolega. Ita hotu mesak kolega deit”
“Sim..
ne’e uluk, mas agora lalika bolu hau kolega tan.”
“Leo, rona lai. O hau nia kolega, Mirna mos ita hotu
nia kolega.. imposível ba hau atu halo hanesan ne’e ba O? Ne’e hau, Toni, O nia
kolega. Favór O rona lai,” hau husu.
“Lalika preokupa, hau hatene sa, desde uluk mos O
gosta hela Mirna. Parabens eh ba imi nain rua,” hateten Leo dala ida tan hodi
hakat ses hosi ami ho oin nervozu. Mirna koko tuir nia hodi explika, maibé nia
la hataan no lao ses ba nia motor, sai nonok no ba dadaun.
“Husik
ba, orsida mak hau kontaktu nia, no koalia ho nia ho diak. Mirna, deskulpa
barak eh, kona-bá ohin ne’e. O laiha buat ida to?,” hau hateten wainhira to’o
fali fatin ohin ne’e.
“Sim
diak hela. Hau la hatene atu halo saida ho nia.”
“Sim, hau mos. Tansa mak nia bele hanoin hanesan ne’e.”
“Ton, hau husu lisensa ba Pai lai, depois O tula hau
fila ba uma agora eh, please. Problema hau nia faru oin mos bokon uitoan tamba
tasi-ben ohin semo kona ne’e” nia husu.
“Ok, Depois fila fali mai ka lae?”
“Lae, hau atu deskansa, depois mos ohin konvida O ne’e
hau dehan ita iha ne’e lalais deit to!?”
“Sim, dala ida tan deskulpa eh ba ohin Leo ne’e. Kona-bá
Leo, orsida mak hau koalia ba nia.”
Hau antar kedas Mirna fila ba nia uma iha Delta. Iha dalan Mirna la
koalia. Ninia hahalok muda tiha. Parese nia fiar ba saida mak Leo dehan, katak
hau mos gosta nia. Hau hatene hau mos sei simu realidade moruk hanesan Leo. Hau
konfuzaun, la hatene hau tenki bosok Mirna katak saida mak Leo dehan ne’e la
loos, ka hau tenki onestu? Parese diak liu nonok tiha deit. Lalika koalia tan
kona-ba ida ne’e.
Depoiz to’o Mirna nia uma, no Mirna hakat tama ba sira nia moru laran, hau
fila kedas hau nia motor ba uma. Hau nia kakutak la hakmatek ho Leo nia hahalok
ohin ne’e. Kontenti, hamnasa no furak ne’ebé ohin hau sente, derrepenti lakon
hotu. Maske haree hanesan hau hakmatek, maibé
iha fuan laran, hau sente rahun, tamba harahun hosi hau nia kolega rasik. Sé
hau onestu ba nia, katak saida mak Leo dehan ne’e loos duni, orsida hau mos
hetan tan sala no nia bolu ta’uk ten, tamba labele hatete rasik ba nia. Nia mos bele
dehan traidór, tamba trai fali kolega mane seluk. Ah… hau nia ulun moras tan
deit.
Foin mak atu latan hau nia isin ba sofa leten iha sala vizita nian, sms
ida tama mai hau nia telemovel. SMS hosi Mirna. Hau nia fuan nakdedar lais loos.
Mensajen saida fali ona eh? Hau pasti simu fali ona trata hosi nia.
“Ton,
tebes ka, saida mak ohin Leo dehan ne’e? Tebes ka O gosta hau?” hau le sms ne’e
no la hatene atu responde hanusa. Hau hanehan nia nomor hodi dere ba. Parese
explika liuhosi koalia via telemovel diak liu duke liuhosi sms. Wainhira dere
tama, Mirna taka mate kedas. Hau koko fali dala rua, Mirna sempre hamate.
“Ton,
hau hakarak O onestu. Hau lakohi atu koalia liuhosi telemovel, favor hataan
hosi sms deit.” Ninia sms ida segundu tama mai. Hau dada iis naruk
no hakerek hau nia resposta hodi hataan, “onestamente, ninia resposta ‘sim’. Mas
Mirna kan dehan dehan tiha ona, katak Mirna lakohi kolega diak mak gosta fali
Mirna. Sorry eh,..Se ita hanoin hau ne’e ta’uk.”
Depoizde hau nia sms ne’e, laiha tan resposta hosi nia. Hau tenta sms tan
ho nau nia onestidade tomak no mos husu deskulpa se hau halo nia hirus. Maibé
hau labele subar ona katak hau hadomi nia. Maibé Mirna nunka responde tan. Hau
koko telefone, maibé ninia telemovel la ativu. Hau la hakmatek. Hau tenta
telefone Leo, Leo mos lakohi atu simu hau nia telefone. Hau sente lakon tebes
hau nia prinseza ida no belun diak sira hotu.
* * *
Desde akontesimentu ne’e, hau nunka haree tan Mirna iha kampus. Nia lakon totalmente. Wainhira hau husu ba Kelly, Kelly
dehan nia la hatene. Hau haree Leo iha kampus dala ida ou rua, maibé
wainhira ami hasoru malu, nia soe oin finzi la haree hau. Hau fiar katak nia
sei hirus loos hau. Hau koko atu koalia ho nia dalabarak, maibé nia hakat liu
deit hosi hau nia oin. Desde loron ne’e kedas, hau nunka haree tan hau nia
kolega sira. Dalabarak liu hau mes-mesak, lao iha kampus, tamba laiha kolega.
Ida ne’e primeira vez hau sente katak kampus la’os fatin ida kapaas no
interesante ba hau. Kampus sai fali hanesan infernu ba hau.
Ikus mai hau desidi atu servisu no daftar fali tuir klase kalan nian
(kuliah kalan). Ho nune’e hau bele sibuk ho servisu no haluha tiha fuan kanek
no buat hotu.
“Sim,
pasiensia deit bro. Se mak hatene orsida iha klase kalan, O bele haluha hotu
istoria moruk sira ne’e,” Roni, hau nia kolega antigu dehan momentu hau vizita
nia iha nia uma.
“Sim,
hau hakarak haluha buat hotu, ema hotu iha klase dader nian, depois mos hau iha
osan, kuandu hau servisu” hau hatan ho lian namlele.
Hau nia orasaun hetan resposta, hau nia aplikasaun ba kompanhia ida suksesu
no hau komesa servisu. Ne’eduni hau nia eskola transfere fali ba kalan. Hau
fiar katak hau sei hasoru ema foun, halo belun ho ema foun, no hahú pájina foun
ho kolega sira ne’e, laiha tan istoria pasadu tutuir hau.
* * *
Loron ne’e, hau nia loron primeiru servisu no mos loron primeiru hau
tama kuliah iha klase kalan. Tamba tama kuliah tarde, hau tama liuhosi odamatan
kotuk nian. Hau hakfodak uitoan tamba iha liña ida iha oin liu, Mirna tuur iha
ne’ebá. Iha ninia sorin tur hela feto ida. Hau nia fuan book-an lalais maske
nakonu ho sentimentu kontenti no kanek. Kuaze fulan ida ona hau la hatene nia
ba ne’ebé. Ohin, hau hetan fali nia iha ne’e. Ida ne’e mak hau nia oportunidade
diak, hau dehan ba hau nia-an.
Rai komesa nakukun ona, wainhira klase remata. Hau husik Mirna sai uluk
atu nune’e nia labele hatene katak hau mos iha klase ne’e nia laran. Hosi
eskola laran, hau haree nia komesa hakat ba diresaun estrada nian. La liu tan
ba hau nia motor, hau la’o ain hakbesik nia ne’ebé parese hein hela jemputan.
“Hei,
sei hein hela katuas ka?” hau hasé nia hosi kotuk. Derrepenti nia fila nia-an
mai hau hodi haree mai hau.
“Keta
ba lai, antes hau koalia eh, plis?” hau korta lalais antes nia hakat ses hosi
hau.
“Be
O iha ne’e? halo saida iha ne’e?” nia husu.
“Sim,
hau mos tuir klase kalan nian ona. Ohin hau tur iha O nia kotuk. Hau antar O
fila eh, ba O nia uma,” hau konvida.
“La
presiza, hau bele fila mesak. Pai mak jemput. Diak liu O ba deit ona.”
“Kansela
tiha o nia katuas, parese nia seidauk sai hosi uma sa.”
“la
presiza, hau sei bele hein. Hau la presiza O nia ajuda,”
“O nusa mak sai hanesan ne’e? Derrepenti lakon hosi hau. Hau buka O tun
sa’e. O nia kolega sira hotu mos laiha ida mak hakarak dehan mai hau, O ba
ne’ebé. Agora hetan tiha ona O, O oin hirus loos. O benci duni hau, too hanesan
ne’e ka? Be hau sala saida?”
“O
nia salah? Laiha. Hau upset deit?”
“Tamba
hau gosta O ne’e ka? Ne’e to?”
“Sim..
parese!”
“Mirna,
hau gosta duni no gosta tebes O. Fila fali ba O atu dehan saida mai hau. Sé O
lakohi simu hau tamba hau mos O nia kolega diak ida, laiha buat ida, maibé hau
sériu, hau lakohi lakon O. Lakohi lakon O ba dala rua tan. Favór labele lakon
tan hosi hau nia moris. Haree O oin-midar segundu ida deit mos halo hau
kontentu loos ona. Ok, hau pengecut la brani atu dehan ba O desde uluk. Maibé
hau mos lakohi O lakon hosi hau nia moris tamba O lakohi simu hau ho razaun ne’ebé
hanesan O fó ba Leo. Tamba ne’e mak hau hili atu nonok deit” hau esplika ho
naruk.
Nia haree mai hau, haree klean mai
hau nia matan. Hau koko atu kaer ninia liman.
“Mirna,
sé O odio no hirus hau, hau husu deskulpa eh. Maibé hau lebele bosok hau
nia-an, katak hau saudades loos ho O, hau hadomi tebes O,” hau kontinua tan.
“Ton,
O ne’e demais liu. Ok, O dehan O hadomi hau, mas hau la hadomi fali O. Agora
hanusa?” hatan Mirna. Ninia liafuan ne’e soke hau makaas loos.
“Serius?
O la gosta hau duni?” hau husu hare nia matan. Hau tolan kaben sente moruk loos.
“Sim,
be hau nia liafuan la klaru ka? No hau mos lakohi tan atu amigu ho O” nia
koalia mas lakohi haree mai hau nia oin. Hau husik ninia liman neneik. Hau nia
hirus-matan sente nakonu, dada iss lahetan, hanesan buat todan no toos ida iha
hela ne’ebá. Hau hateke ba leten. Kalohan ne’ebé
nakukun halo hau nia matan mos kabur.
“Com
licensa, Obrigado bele onestu ona ho hau,” hau husu lisensa no hakat liu. Iha
momentu ne’e mos ninia pai too mai ho kareta. Hau só bele haree deit nia hakat
tama ba ninia pai nia kareta.
Iha hau nia viajen fila ba uma, hau sente moras ida oin seluk. Parese
ida ne’e mak Leo senti wainhira hetan rejeisaun. Agora hau kumpriende
oinsá-moras wainhira ema rejeita ita. Ninia moras ne’e boot resin. Aat liu tan,
memoria ho nia sempre ba-mai deit iha hau nia ulun. Ninia hamnasa no koalia sira
uluk-uluk nian nakonu iha hau nia mehi no playback iha hau nia ulun
hanesan review televizaun. Sei hanoin mos tempu hetan konvite ba ninia pai nia
acara. Hau sente orgullu, nia hakarak simu hau nia kondisaun. Memoria sira ne’e
hotu kahur malu midar-moruk iha hau nia fuan. Hau hanoin sala ona, katak nia
mos hadomi hau, afinal nia la gosta hau.
Buat ne’ebé
hau la kumpriende, hau nia sala ne’e saida, tamba saida ninia hahalok hanesan
ne’e. Sé hau mak anju ou Maromak karik diak, bele hatene saida mak iha nia
laran.
* * *
Semana tolu ona, desde akontesimentu ne’e. Kuandu atu ba kampus ona, hau
sente mal-vontade. Uluk hau hanoin katak ba eskola iha kalan sei lori kontenti
mai hau, afinal la loos. Istoria moruk ne’e sei tutuir nafatin hau. Ida moruk
liu mak horseik sai hosi kantor, hau liu ba han, hetan Mirna no Leo hamutuk ho Dina,
feto ida ne’ebé sempre tuur hamutuk ho Mirna iha klase, han hamutuk hela. Parese
Leo fila fali ona sai Mirna nia kolega, ou bele mos sira nain rua namora malu
duni ona. Sira haree ba akrab loos. Haree sira
nia kontenti hanesan ne’e, halo kanek iha hau nia fuan hanesan boot liu tan.
Hau tuur bila’an hela iha uma, tamba loron ida ne’e loron sábadu, no loron
hau nia aniversariu moris nian. Uluk, baibain iha hau nia tinan, ami sempre
selebra ho kontenti hamutuk ho Mirna, Leo no Kelly. Agora ne’e, hau mes-mesak
loos. Só Kelly mesak deit mak hanoin hetan hau nia tinan no konvida hau atu ba
han kalan nian hamutuk ho nia iha Golden Star. Primeiru hau lakohi no rejeita, mas
ikus mai hau halo tuir nia hakarak. Diak liu, duké hau tur bila’an mesak iha
uma iha hau nia tinan.
Tuku hitu liu minutu sanulu resin-lima
hau ho Kelly tur halimar ona iha Golden Star hodi hein ami nia haan to’o.
“Parabens
Toni,” dehan Kelly hasai mos prezenti kiik-oan ida hosi ninia pasta.
“Obrigado,
o faligado fali ho prezenti. O konvida hau mai han hamutuk kalan ne’e deit mos hau
kontenti ona,” hau dehan ho kontenti.
“Sim,
hau lakohi O tristi iha O nia aniversariu ne’e. Kona-bá kolega sira hotu, espera
O bele perdua sira. Parese sira sei hirus hela O. Oya, hau mos rona tiha ona
istoria kona-bá O, Leo no Mirna. Perdua sira ba, sira sei presiza deit tempu
atu kumpriende maibé hau fiar, sira hotu sei hadomi O hanesan kolega diak,” nia
dehan tenik. Hau nonok.
“Mas hmmm... imi nain
tolu mos eh... hehehe.. nonok-nonok deit pa.” Nia hatudu
oin-midar
Hau la hataan no haree nia ho
oin-midár.
“Oya,
ne’e iha titipan hosi Mirna,” Kelly dehan no fó envelope ida, “no nia dehan, O
tenki le iha ne’e kedas, iha hau nia oin, para hau hatene. Nia dehan
katak sé O la le iha ne’e, nia fiar
katak O sei la le orsida, pasti O sei soe deit ba lixu. No ida ne’e halo nia
kecewa,” Kelly aumenta tan.
Hau loke envelope ne’e. Iha laran
iha kartaun tinan nian ho mensajen badak ida.
Dear Toni,
Hau hatene O sei hirus hau, hau kumpriende los. Maibé
hau hakarak atu hato’o deit parabens ba O iha O nia loron espesial ida ne’e.
Hau nunka hirus O. Hau nunka ódio O. Sé hau bele
onestu, O mak ema ida ne’ebé besik liu iha hau nia fuan. Hau hakarak O perdua
hau kona-bá hau nia hahalok kalan ne’e iha kampus oin. Hau sei explika buat
hotu ba O aban, sé O perdua hau. O hakarak ka lae, atu perdua hau?Hau hein O
nia resposta no favór dehan ba Kelly katak O perdua ona hau.
Dalai da tan, Parabens ba O nia loron moris nian.
Mirna
Hau le mensajen ne’e ho fuan kanek
uitoan. Hau hatama
fali kartaun ne’e ba ninia envelope.
“Sori eh, Ton. Ohin hau mos le mensajen iha kartaun ne’e. So,
oinsá? Hakarak perdua Mirna ka lae?” dehan Kelly.
“La
hatene loos! Hau la hatene. Tuir loloos ne’e hau nunka hirus nia. kuandu moras,..sim..
fuan kanek duni, saida mak ita
espera kuandu domin ema la simu, los to? Mas ninia hahalok ne sa. Estrañu loos, nia sai
fali hanesan ema fuik leet ida, hau la kumpriende, nia mos dehan, nia lakohi
ona atu sai hau nia kolega” hau hatan nar-naruk.
“Sim,
simples deit, hakarak perdua ka lae? Ayo!”
Kelly husu tan ho senyum kadó nian. Hau senyum deit, la hatene atu hatan oin
nusá.
“Sai
mane ne’e susar loos pa, hakarak ka lae?” Nia kadó tan.
“Hmm?
Hanusa eh. ” hau hatan naran deit.
“Sériu sa. Mas
tenki perdua ho laran duni!” Kelly dehan
tan.
“Ok
ok.. ikhlas ho laran duni sa.”
“Jeituuu..
Ne’e katak ita bele hamutuk fali hanesan uluk!” Kelly kontenti loos. Hau senyum
deit. Ida hau la kumpriende, tamba saida mak Mirna oin buis los no
hirus los kalan iha kampus UNDIL nia oin ne’e, no tansa mak agora nia oin seluk?
Kelly foti
ninia pasta no halimar fali ho ninia telemovel.
“O
rai tiha telemovel ne’e ba sa, halo saida mak ne’e?” hau husu.
“Lae
ida, hakarak check oras deit sa, problema hahaan ita hameno ne’e kleur loos.
Sira sei te’in hela karik!.”
“Cek
oras saida mak liman ketik hanesan ne’e, hmm?” nia oin-midar deit rona hau nia
koalia.
La kleur ami nia hahaan hameno mos to’o. Hau la espera, hahaan ne’ebé
Kelly hameno barak loos.
“Kelly,
O hameno hanusa mak barak ida hanesan ne’e? O hanoin ita nain rua bele halo
hotu ka?” hau husu Kelly ho konfuzaun boot.
“Sé
la hotu, bungkus no lori ba uma to, fasil! Ok mai han ona!” Kelly hataan ho ninia oin hamnasa ne’ebé hau la kumprinde.
“Lalika
bungkus sa, ami bele ajuda halo hotu sa! Ne’e parese la to’o tan,” derrepenti
deit hosi kotuk hau rona Mirna nia lian. Hau hakfodak no fila kedas hau nia
isin ba lian ohin mai ne’e. Iha hau nia kotuk, hamriik ona Mirna, Leo no Dina,
Mirna nia kolega foun. Leo? Nia mos iha ne’e? Hau nia laran husu la para, saida
los mak akontese? Tuir hau hatene Leo ódio los hau? Tansa mak sira hotu iha
ne’e?
“Happy birthday, Ton!” sira nain tolu ida-ida kaer hau nia
liman hato’o parabens.
Iha momentu badak nia laran hau sente kontenti, maibé iha mos laran
tristi tamba Leo nia prezensa iha ne’ebá. Maibé
hanesan Kelly dehan, hau tenki ikhlas, ho laran tomak, importante mak ami nia
amizade bele fila fali hanesan uluk.
“Sorry bro, sei
hirus hau ka?” Leo mai basa hau nia kabaas ho neneik.
“Hau
sente hau nunka hirus ita. Hau hatene O
mak hirus los ho hau no hases-an hosi hau. Hau diak hela sa.” Hau hatan arbiru
deit. Hotu-hotu hamnasa rona hau nia liafuan. O Maromak, hau kontenti, hau nia
kolega sira bele besik fali ona ho hau, liu-liu iha hau nia loron espesial ne’e.
“Koalia-koalia
mas, ami bele gabung ho imi ka lae?” Mirna husu ho oin-midar.
“Oh
iya, hau to’o haluha, sim, sim please, tur ba. Diak
liu tan,” hau hatan ho lian mamar. Sira nain tolu tur haleu meza. Hau fihir sira nia oin
ida-ida ho oin-midar. Hau bele nota katak Leo ho Mirna besik malu loos ona,
sira nain rua kala namora malu duni ona. Fó ho laran Toni, ikhlas, dala ida tan
hau nia fuan-laran hatete. Hau foti envelope no kartaun Mirna nian ohin ne’ebé
sei iha meza leten hodi tau ba hau nia jakét nia bolsu. Kolega nain tolu foin
mai ne’e ida-ida sibuk hasai sira nia prezenti kiik-oan. Hau so bele hato’o
deit obrigado wain. Dina haree mai hau oin-midar, maske foin koalia ba malu
kalan ne’e maibé ami hatene malu nanis tamba klase ida.
Wainhira foin hahú han hamutuk, ambiente hanesan to’os uitoan, maibé
ikus mai hotu-hotu sai normál no laiha tan sentimentu ta’uk, hirus ou moe.
Hotu-hotu koalia no hamnasa livre hanesan laiha todan iha fuan laran. Han hotu
tiha, Mirna husu lisensa ba haris-fatin no lakon hosi ami nia oin. Lakleur deit
nia fila fali mai hosi dapur restorante nian lori ho dosi tinan nian ne’ebe
sunu ona lilin iha leten ba hau. Hau so bele senyum puas los haree hau nia
kolega sira ida-ida nia oin. Afinál sira hotu planu ona ida ne’e hodi halo
surpreza ba hau. Hau nia tinan ida ne’e selebra ho diak tebes.
“Antes
ko’a dosi, hau iha avizu ida ba ita hotu,” derrepenti Leo hapara ami nia lian
hamnasa barullu sira. Hau nia fuan nakdedar uitoan, parese nia atu avizu nia
sai ona Mirna nia doben.
“Hau hakarak kalan ida ne’e sai hanesan kalan espesiál ida
ba Toni. Ne’eduni atu hu lilin ne’e, hau husu atu Mirna mak akompaña Toni. C’mon
Mirna!” nia tutan ninia liafuan. Hah? Mirna? Tamba sa mak Mirna? Leo atu
kerjain hau karik, hau hanoin.
Mirna
ho kontenti hakat mai hau nia sorin no tur iha hau nia sorin kuana. Leo komesa
kanta ona muzika halo tinan nian no kolega sira seluk kanta tuir hamutuk. Wainhira
sira kanta hela Mirna nia liman karuk toman hau nia liman loos iha meza okos. Nia kaer hau nia liman ho mamar. Hau husik deit, la hases
hau nia liman. Lakleur hau mos kaer metin ninia liman ne’ebé mamar no morna. Hau hatudu
deit oin-midar hodi hein kolega sira kanta hotu no hau hu lilin.
“Obrigado barak kolega sira hotu, hau kontenti loos ho imi, ida
ne’e surpreza tinan nian ida diak liu ne’ebé hau pernah simu,” hateten hau
hafoin hu mate tiha lilin sira.
“Eit hein
lai. O tenki dehan lai katak O perdua ona Mirna. Problema ne’e, Mirna dehan, nia
pernah halo O laran moras tamba la simu O nia domin. O hakarak perdua nia ka
lae?” Leo dehan fali tan. Kelly mos
lakohi lakon komentar dehan, “Loos sa! Hakarak ka lae?”
“Iya, ya hau
perdua no haluha tiha ona. Naran katak
ita bele sai belun fali hanesan uluk,” hau hataan.
“Depois
Mirna mos dehan, momentu ne’e nia bosok O, Toni, no nia mos bosok ninia-an. Tuir
loos ne’e, nia mos gosta hela O no nia hakarak atu imi nain rua la’os deit sai
amigu maibé doben”
“Oya,
depois O fali? Be Mirna la’os ona O nia doben ka, Leo?”
“Lae to, be nia domin la’os mai hau ne’e. Hau jadian ona ho Dina.
Hau hadomi Dina, no nia mos hadomi hau,” Leo hateten hodi hakoak Dina ne’ebé
tur iha ninia sorin. Hau hateke ba Mirna ne’ebé tur hakruuk hela ho oin moe.
“Hau la
kumpriende. Hau la’os mehi to?” hateten hau.
Iha tempu ne’e kedas Leo basa hau nia hasan.
“Eh,
Nusa mak basa hau nia hasan ne’e?" hau protes hodi kaer hau nai hasan ne’ebé
manas. Sira hotu hamnasa.
“Moras
to? Entaun O la mehi, hahaha,” Leo hamnasa fali. “Hanesan ne’e, razaun uluk Mirna
la simu O ne’e tamba nia lakohi haree hau laran moras. Nia dehan se nia simu O
nia domin, orsida hau pasti laran moras no senti hanesan nia trai ona mai hau. Tamba
ne’e mak nia hakarak ses-an hosi O, ba ita hotu nia diak, tuir nia hateten. Hau
dehan ba nia, hau laiha buat ida ona. Lalika sakrifika O nia domin no
sentimentu tamba hau. Ba hau, imposivel ba hau atu obriga hau nia domin, sa tan
ba ema ne’ebé hau nia kolega rasik. Be Mirna nia domin la’os mai hau ne’e.
Depois hau mos lakohi egoista. Tan deit hau nia sentimentu, hau lakon hau nia
kolega hotu.” Leo kontinua koalia tan. Hau fai fali matan ba Mirna ne’ebé desde
ohin tur nonok deit.
“Tebes
ka Mirna?” hau doko ninia kabaas. Neneik-neneik nia foti nia oin haree mai hau
ho moe-moe. Depois doko nia ulun sinal konkorda.
“Depois,
O nia hahalok ida derrepenti deit ses-an hosi hau, lakohi koalia. Ne’e tamba
saida?” hau husu fali, no dala ida ne’e diriji ba Mirna.
“Be
ida ne’e kan, O nia sala to. Nusa mak hau tenki rona fali O nia sentimentu no
domin mai hau liuhosi ema seluk? Tuir loloos no diak liu ne’e hau rona direita
hosi O,” nia dehan fali ho moe-moe.
“Wah, entaun ita hanesan. Be ida ohin ne’e Mirna, O mos la
koalia rasik mai hau to? Ohin ne’e Leo mak koalia fali?” hau hatan defende-an
ho hamnasa.
“Ya
to’o ona, importante mak imi nain rua hatene ona ida-ida nia sentimentu, no ami
mak sai imi nia sasin.” Kelly ne’ebé desde ohin nonok deit mos fo ona
komentáriu. Kolega sira seluk hamnasa tutuir deit.
“So,
agora hanusa? Sei hakarak atu sai namorada ka, nusa? Se lakohi, kuidadu, orsida
ema seluk na’ok ona mak ne’e, Ton?” Leo kadó tan hau.
“Leo,
Leo, O mak koalia hela deit. Fo uitoan tempu para Mirna mak husu rasik,” Dina,
Leo nia doben komesa koalia.
Hau haree hau nia kolega sira ne’e ida-ida, dala ida tan, no ikus liu
mak Mirna. Hotu-hotu hein resposta pozitivu. Hau kaer Mirna nia kabaas hodi
hakoak nia rabat los mai hau hodi bisi-bisi ba ninia tilun, “O sei hakarak to
atu sai hau nia doben, no hau sai O nia doben?” Mirna doko ulun tun-sa’e dala
rua sinal hakarak.
“Koalia
makaas uitoan ba, ami la rona ne’e. Mirna, nia dehan saida mak ne’e?” Dina ho
Kelly protesta. Hau ho Mirna senyum deit. Mirna sei iha hau nia hakoak. Iha
momentu ne’e kedas, kanek ne’ebé durante ne’e iha hau nia fuan laran, la hatene
lakon ba ne’ebé. Hau sente hanesan semo iha kalohan leten.
Hau komesa ko’a
hau nia dosi tinan nian hamaluk hosi Mirna no kolega sira hotu. Hau mos hetan
hau nia dosi tinan nian, tau ibun hosi Mirna nia liman rasik. Hau nia matan la
husik hosi nia. Ida ne’e la’os mehi, maibé realidade.
Hau sente
kontenti loos, hau nia aniversariu tinan nian, sai mos loron espesiál ida ba
hau tamba hau mos hetan prezenti espesial ida, Mirna sai hau nia fuan sorin. Obrigado
ba kolega diak sira hotu. Obrigado UNDIL fatin hau hetan hau nia domin.
“Mirna,
O kansela O nia Pai nia jemputan ba. Ne’e para hau mak antar O fila,” hau dehan
ba nia momentu sai hosi Golden Star kalan ne’e.
“Ohin
hau kansela tiha ona, doben. Komesa agora kan O mak antar no jemput hau”
“Waih,
lais pa. Durante ne’e O tuir kursu saida deit mak iha abilidade atu halo tempu
halai lais deit? Ohin iha O nia kartu mos dehan atu hasoru malu aban. Eh
derrepenti deit O mosu ona iha hau nia kotuk ho kolega sira?”
"O ida ne’e ka? Ohin Kelly mak sms pas o dehan o perdua ona hau." Ooooh, hau hanoin ona ohin tur hela Kelly ketik-ketik
telemovel maibé bosok dehan fali check oras.
Mirna ku’u hau nia liman ho mamar no maña. No ami nain rua hakoak malu
dala ida tan, iha kolega sira nia oin, hodi sasin hoso hau nia kolega sira hotu.
UNDIL, 25 Agostu 2005
Billito Soares