Tuesday, September 17, 2019

Memoria Ai-Funan Anggrek



(Istoria ne’e fitivu, nune’e karik iha naran mak hanesan ou istoria hanesan,
ne’e laiha unsur kesengajaan. Ne’e kebetulan deit mak hanesan)



Kalan ne’e rai hakmatek loos. Kalohan mos moos no laiha abu-abu ida mak sata netik. Ho fulan nia prezensa, maske seidauk kabuar loos, maibé aumenta ona situasaun kalan ne’e nia diak atu ema enjoy kalan nia furak.

Maibé la’os ba Rosaria, ne’ebé desde ohin tuur hela iha nia kuartu besik janela hun ho oin la kontenti. Nia hateke ba kalohan maibé la hetan dame iha ne’ebá. Animal fuik kalan nia lian halo nia satiada liu tan. Lae karik nia la satiada ou nervosa, maibé afinal tamba aban ninia mãe nia tinan, no buat hotu ne’ebé nia planu la realiza ho diak no la sai realidade tuir ninia hakarak.

Sira ne’e hotu tamba ninia kolega Libório! Libório hatene diak katak Rosária ho nia mãe gosta loos ai-funan anggrek. Libório rasik mak promete atu pinta ai-funan anggrek lilin hosi Rosária nia livro hodi fó ba Rosária nia mãe, afinal ikus mai Rosária nota katak Libório la hatene pinta.

Rosária sei hanoin metin hela iha ninia memória, wainhira nia haree livro ne’e iha hela Libório nia meza leten loron rua liubá. Maibé Rosária la haree nem ekipamentu pinta nian ida iha ninia uma, nem tinta kor nebe presiza atu uza hodi pinta.

“Hela loron rua deit ona ne’e, Bori!” Rosária hasa’e lian aas uitoan hasoru Rosária tamba hirus no nervoza.
“Sim.. sim. Kalma deit,” hatán Libório. “Hau bele pinta ai-funan ne’e iha kalan ida deit sa. Ne’e la’os pintura boot ida”
“Mais, ne’ebé? Hau nem haree ekipamentu atu pinta nian nem ida. Tinta mos hau la haree,” Rosária lian sa’e dala ida tan.
“Depois mak hau ba sosa sa, Rose. Hau memang la pinta kleur ona, tamba ne’e mak hau nia ekipamentu pinta nian sira laiha hotu ona, presiza sosa foun. Orsida uitoan mak hau ba sosa, depois kalan hau pinta.”
“Ah, O keta bosok!” Rosária hatan hasoru tan. “O bele pinta duni ka lae? Hau komesa dúvida.”
“Nusá mak dehan hau la bele?” hatán Libório ho lian hakmatek no sante loos. “kalma deit sa, Rose” dehan Libório hafoin fo hamnasa kiik ida. “O ba hein deit iha uma, antes mãe nia loron aniversáriu, hau sei antar hela pintura anggrek ne’e ba O sa.” 

Rona ida ne’e, Rosária dada iis naruk sente lega uitoan.

Maibé, to’o kalan boot mos nunka hetan Libório nia inus-kain. Ohin loraik Rosaria tenta ba buka Libório iha nia uma, nia laiha ne’ebá. Nia mãe dehan, Libório sai ona loron rua liu-bá.

Sai? Ba ne’ebé? Libório sai? Sai hodi evita no halai hosi responsabilidade?

“O demais, Libório. demais,” Rosária ruun nehan, hodi kumu janela nia lolon ho nervoza. “O tega loos bosok hau hanesan ne’e. O bele halimar ho hau iha kondisaun ida hanesan ne’e?”

Matan-ben musan ida rua turu iha Rosária nia hasan. Sim, la’os deit tamba pintura ne’e mak halo nia tanis, maibé nia rasik laiha tan buat seluk mak atu oferese ba ninia mãe iha ninia tinan aban.
Rosaria nia bin, maun alin sira seluk desde ohin loraik whatsapp ba mai ona hatudu no pamer sira nia prezenti nebe sira prepara ona atu oferese ba sira nia mãe aban.
Rosária sente menyesal loos tamba fiar demais Libório, lahatene tamba saida mak nia bele fiar los Libório iha momentu ne’ebá. Padahal, la’os tamba nia la hatene katak ninia kolega seluk la hatene atu pinta. Iha eskola Rosária hatene iha kolega barak mak hatene pinta no nia haree pinta bebeik ona. Maibé tamba saida mak nia tenki fó serbisu ida ne’e ba Libório?
“Serius, Bori?” nia husu ba Libório semana liubá, momentu Libório oferese-an atu pinta fodik.
“Be O la fiar ka?” responde Libório.
“La’os la fiar, maibé durante ne’e hau nunka hatene no nunka haree katak O bele pinta.”

Libório hamnasa kiik-oan deit. “pinta ne’e la’os hau nia hobi prinsipál, Rose. Maibé ne’e la signifika katak hau nunka pinta. O bele mai iha hau nia uma hodi haree hau nia pintura sira ne’ebé hau pinta wainhira hau iha tempu livre. Pintura ne’ebé hau rasik mak pinta” 

Pintura iha uma? Maibé iha ninia uma, liu-liu iha ninia kuartu hau haree deit mak poster-poster ema ho uat ne’ebé boot no akipamentu akampa no sa’e foho nian, tamba Liborio gosta sa’e foho. O para bosok, Libório, Rosária hakilar iha laran deit ho ninia ansioza ne’ebe boot tan deit.
“Tamba saida mak O gosta loos ho prezente pintura anggrek lilin ne’e?” husu Libório.
“Baratu to, depois mãe gosta loos anggrek lilin” hatán Rosária ho hamnasa kamaan. “problema ne’e hau laiha tan osan atu sosa sasaan seluk. Maibé hau nia bin, maun-alin sira planu ona atu sosa fodik sasan ne’ebe karun no jeitu-jeitu deit. Maibé hau fali, hau hakarak prezente ida ne’ebe baratu maibé iha kesan no memorável.”
“Iha kesan?” 
“Sim, hau hakarak atu pintura ne’e depois mãe tau iha didin-lolon ninia kuartu, atu nune’e nia sempre haree hela deit, nune’e hanoin hau,” hataan Rosária hanesan loos ema ne’ebé hanoin dook loos.
“Sé hanesan ne’e, hau sei pinta halo kapaas atu nune’e iha kesan ne’ebe mendalam.”
“Loron hira?”
“Haat!” hatán Libório fiar-an, hodi hatudu ninia liman-fuan haat hanesan labarik sira wainhira ita husu sira nia tinan.
"Ninia kustu ba O nia kolen hira?” 
"La presiza. Gratuita”
“La presiza?”
“Sim, lalika selu!” dehan Libório ho konfiansa tomak. “Sé O selu, O malah hamenus fali ninia kesan.”
“Uh, romantis mate!” Rosária basa limana neneik ho kontente.

Iha tempu kalan iha ninia kama leten, Rosária imajina ona oinsá nia atu fó pintura ne’e ba ninia mãe, depois nia mãe atu rei no hakuak nia ho matan-ben terharu.

Maibé, iha ne’ebé? Iha ne’ebé loos. Dehan loron haat ne’e, ne’ebé, ida dehan berkesan (memoravel) ne’e iha ne’ebé?. Pior liu tan, agora Libório halai lakon tiha hosi ninia responsabilidade.

Oh, mãe, hau laiha buat ida atu oferese ba O iha o nia tinan ne’e. hau laiha prezente ida, mãe, Rosária bisi-bisi iha nia laran ho fuan ne’ebe moras. Deskulpa, mãe. 

Iha li’ur, fulan hafuhu hosi ai-tahan no sanak ne’ebe moris iha veranda oin. Anin malirin hu ai-tahan sira hodi hasai lian ne’ebé aumenta tan Rosária nia sentimentu tristi ne’e.
Libório, Libório, Rosária bisi-bisi ho nervoza, hau sei la fó perdua O. O demais, O demaaaaaiiiisss liu. Nusá mak O barani los simu servisu ida ne’ebé O afinal la hatene no nunka hatene atu halo? Tamba saida, Libório? No agora O ba halai lakon tiha.

Ho hakat ne’ebé neneik loos Rosária muda-an ba ninia kama, depois hamonu nia-an iha kama leten. Hafoin nia ulun kona ba sumasu, ninia maten-ben mos monu. Kecewa, bingung, nervoza no tristi. Sentimentu hirak ne’e kahur-ba mai hanesan loos rujak.

Libório. Sim, Libório, mane-oan ida ne’ebé atletis no iha kesan espesial ba Rosária. Libório ne’ebé kontente, nakar uitoan maibé supel. Libório dalabarak halo nia hirus. Libório mak ema ida ne’ebé sempre halo ninia kolega feto sira hamnasa kuandu rona ninia istoria komik sira, maibé ba Rosária rasik sempre lori sentimentu estrañu ida iha Rosária nia fuan-laran. Libório. Sim, Libório
Maibé dala ida ne’e, hanoin Libório nia oin la’os sentimentu diak mak mosu, maibé ódio no hirus. Ah, Libório, tamba saida mak o tenki halo moris sentimentu ódio iha hau nia fuan, Rosária dehan ba nia-an hodi hiit nia matan sa’e ba leten. O rasik mak halakon hau nia sentimentu simpatia no kagum ba O ho O nia bosok ne’e. Libório. Oh, Libório. 

“Tamba saida mak O hili loos ai-funan ida ne’e?” husu Libório, “bain-bain ema sempre hili anggrek sira seluk ne’ebé diak liu, hanesan anggrek fulan, liu-liu kor mutin, ou anggrek vanda.” 
“Ah, ne kan ema seluk. Hau nia hakarak la hanesan ho ema seluk nian,” hatán Rosária.
“Sim, maibé anggrek ida ne’e, ninia funan kiik-kiik deit” Libório hatán hodi haree ba iha figura anggrek lilin ne’ebé iha Rosária nia livro.
“Husik ba to, maske kiik, maibé kapas. O haree took ninia koor, mutin kahur ho roxo. Hau gosta loos ai-funan ne’e, maske orsida ne’e hau hetan ninia pintura deit.”
“Sa tan ema la naran kuda arbiru iha ne’e, loos ka lae?”
“Sim loos kedas, ida ne’e mos razaun tamba saida mak hau gosta nia.”

Derrepenti odamatan tarutu tamba ema ida dere ho lian makaas, halo Rosária hakfodak no halakon ninia hanoin sira ohin ne’e. Nia hamoos lalais ninia matan-ben ne’ebé ohin monu no hadeer hosi ninia kama.

Wainhira nia loke odamatan, nia haree Junévio, ninia maun.
“O nia kolega ida hakarak hasoru,” dehan Junévio. “Ne’ebá ne’e, iha veranda. Nia lakohi tama mai.”
“Se mak ne’e?”
“Sé mak hatene,” hatán Junévio hiit nia kabaas, depois la’o ses tiha, “mane ida, Rose!” Junévio kontinua ho lian makaas.

Mane? Hmmm. Rosária hakat ba ba veranda hodi haree se mak mai ne’e. Rosária hakfodak oinsá, tamba nia hatene sé mak hamriik hela iha veranda ne’e. Libório sei uza hela jaket kulit bai-bain nia uza wainhira nia sa’e ba foho Ramelau.
“Rose,” Libório hasee. 
Rosária la hatán. Derrepenti nia la hatene oinsá atu bele simu mane ida ne’ebé hamosu ona ódio iha nia laran.  Nia la hatene atu koalia saida. Ninia nervosa hahú sa’e fali.
“Hau foin fila hosi sa’e foho, Rose.”
Rosária nonok deit, la hatán. Ninia ódio no hirus komesa sa’e tan ba ulun, maibé nia sei tahan.
“No hau lori buat ida atu fó ba O.”

Rosária hakfodak. “Yay pintura?” la pasiensia, liafuan ne’e sai hosi Rosária nia ibun.
Libório haree dada-iis boot hatudu oin kecewa. Depois doko ulun hodi dehan. “Lae, Rose, la’os pintura.” 
Dala ida tan Rosária hakfodak. Oin mean derrepenti. Nia fihir maran loos ba Libório

“Sim. La’os pintura..”
Saida mak ohin Rosária senti liu-bá iha ninia kuartu sa’e ba nia ulun, halo nia atu hakilar, duni no trata Libório. Nia fihir metin ba Libório ho matan ne’ebé nakonu ho ódio no hirus. 

“Maibé....” Libório hapara ninia liafuan, depois tun ba kraik. Hosi eskada nia okos ne’ebá, nia foti buat ida.

Ai-funan anggrek lilin. Rosária nia matan hanesan hakfodak loos haree anggrek lilin moris ne’ebé tau tiha ona iha vaso kiik-oan rua. Libório hakat sa’e eskada ho kuidadu hodi kaer metin vaso rua ne’ebé tau ona anggrek lilin sira.

Fila fali mai Rosária nia oin, Libório fó nia oin-midar (senyum) hiit ba ninia hirus matan vaso rua ho ai-funan anggrek nebe funan hela no sei fresku hela. “hau hetan anggrek sira ne’e iha foho Ramelau nia hun, wainhira hau tun fali mai.” 

“Bori...“ Rosária koalia sidi, lahatene atu koalia tan saida. Sentiment hirus sira ohin ne’e derrepenti semo lakon, la hatene ba loos ne’ebé.

Libório fihir ba Rosária nia matan, depois dada-is ho naruk. “Hau husu deskulpa eh, Rose. Hau memang labele pinta duni.”
“Maibé tamba saida mak O atu simu servisu ne’e, momentu ne’ebá?” Rosária doko ulun, hanesan tenta atu halakon hanoin negative nebe durante ne’e nia iha ba Libório.
“Tamba hau lakohi atu Rose fó fali servisu ne'e ba ema seluk.” Depois Libório hakruuk. “Sorry eh, Rose. Pintura ne’e hau memang labele halo duni.”

La sadar Rosária nia liman kaer halimar hamaus anggrek sira ne’e, depois nia horon sira nia funan nebe kiik oan ne’e.
“O pasti hirus hau,” dehan Libório dala ida tan, “ida ne’e la’os pintura, Rose”
“Sim, la’os pintura.”
“Rose nia hakarak loloos ne’e pintura, loos ka lae?” 
“Sim,” hatán Rosária hodi kaer halimar anggrek ne’ebé Libório sei kaer hela. “Maibé agora hau gosta liu anggrek ne’ebé moris no orijinál.”

Libório oin-midar tiha, hodi dehan. “Ida ne’e ba O, Rose no ida seluk ne’e ba O nia mãe.”
“Anggrek ne’e ema seidauk naran kuda iha ne’e to?” Libório husu tan.

“Sim, diak liu, duké pintura.” Wainhira Libório entrega vaso rua ne’e ba Rosária, la sengaja sira nain rua nia liman hasoru malu, hanesan mos sira nain rua nia matan ne’ebé fihir ba malu ho oin nakonu ho domin.
“Rose, O sei la fó ba ema seluk to??”
Rosária mos hatan deit ho senyum ne’ebé Libório kumpriende diak loos ninia signifika loloos.


FIM

Billito Soares,  22 Setembro 2017



Monday, August 19, 2019

Ba Ó Timór (Puisi)

Maske kartus borus hau ruin
Hau hakat firmi ba oin
Maske Granada fera hau fuan
Hau halai iha liña oin
Maibé hau ta’uk
Ho Dollar ema bele sosa imi nia klamar hosi kotuk
Hau rai, hau ran fakar fatin
Hau foho, hau sadere fatin
Hau mota, hau kosar suli fatin
Ai-laran, funu-nain nia ain-fatin
Hau ta’uk imi halo edifisiu luxu
Sai fali, na’ok osan nia fatin
Heroi no funu nain Timor nian
Imi mak uluk asuwain
La’os ema bai-bain
Hasoru inimigu dala wain
Hau husu imi harohan nafatin
Atu Liberdade ne’e iha folin wain
Wainhira loron sei nabilan nafatin
Lafaek oan sira tuba rai metin
Sei unidade nafatin
Na'ok ten sei laiha fatin
O nia Bandeira sei hamriik metin
O nia naran sei morin nafatin
Tamba ami sei hadomi O nafatin

Malaikat tak Bersayap (Puisi)

Ketika pagi menyapa
Kubuka mata penuh suka cita
Udara sepoi membelai kuhirup
Ada sesuatu yang tak pernah kulupa
Dirimu
Ketika mentari menjulang
Ragaku dibawa terbang
Menembus tingginya angkasa
Teringat satu nama yang terindah
Dirimu
Saat senja mulai datang
Mentari termenung tak mau pergi
Indahnya warna temaram memukau
Kala itu aku selalu ingat satu hal
Dirimu
Saat gelap gulita mulai menghampiri
Pantulan sinar matamu mengusik gelapnya nurani
Aku kagum dan tersenyum
Senyum hanya untuk seorang
Dirimu
Sebelum mimpi malam menghampiri
Kupanjatkan doa buatmu
Berikan mimpi indah malam ini
Pada malaikatku yang tak bersayap
Itu dirimu, separuh nafasku
Dan Ibu dari anak-anakku

Senja yang Sempurna (Puisi)

Menanti mentari melepas mimpi masa lalu
Menapak ke depan menuju sebuah asa
Kisah silam sudah jauh dan pergi
Berlalu pilu ditelan sang waktu
Menanti pagi melepas angan dan ilusi
Berlari dengan nafas tersenggal
Cerita lama sudah menjauh dan hilang
Air mata t’lah jadi embun kehidupan
Jika kamu adalah sajak rindu yang terpendam
Tertata apik dalam jejak sunyi
Biarlah ia tidur dan terus bermimpi
Karena hari ini bukanlah hari kemarin
Jika kamu adalah nada-nada rindu yang tertinggal
Titipkanlah bersama desah angin malam
Biarlah simfoni itu terbang dan menjauh
Sebab orchestra baru, telah dimulai
Jika kamu adalah airmata yang mengalir terbuang
Yang menetes di setiap luka yang kau alami
Biarlah ia berderai ke dalam telaga
Di sana tunas harapan baru akan tumbuh
Bersama sajak, nada dan airmata, kita telah merajut cerita
Untuk itu selaksa terima kasih untukmu
Walau tak bertahan hingga tibanya purnama
Tapi kita telah menikmati senja yang sempurna

Pesan Buat Masa Lalu

Dear masa lalu.
Jangan kaget, aku hanya ingin menyapa. Siapa yang merawatmu selama ini? Khawatir jika engkau berdebu. masihkah kau seperti dulu? Aku disibukkan dengan masa kini dan impian masa depan. Tenang saja, aku takkan melupakanmu. Aku hanya mungkin akan jarang menengokmu, tapi tak berarti aku melupakanmu. Takan pernah.
Dear masa lalu.
Aku hanya ingin menyapa. Terimakasih pernah ada. Terimakasih pernah menjadi bagian perjalananku. Sedih dan bahagia kisahmu menjadi penguat langkahku di masa kini. Bukankah masa kini adalah hasil rentetan perjalanan masa lalu? Maka itu aku berterima kasih.
Hai masa lalu.
Aku pernah bahagia, tertawa, juga jatuh, dan sakit hati. Tapi sudah kusimpan semua cerita dalam sebuah kotak kenangan, yang kunamakan masa lalu. Ya kamu. Ruangmu mungkin kini gelap, aku pasti akan sering kembali melihat ruangmu, walau hanya sebentar. Aku takkan lama-lama, sekadar melihat lagi seperti apa jalan yang kulalui dulu, merasakan lagi deru angina di daerahmu, agar aku bisa belajar lagi jika saja masa kiniku aku lupa atau mungkin lalai menjaga langkah.
Dear masa lalu,
Lihatkah kau bagaimana aku di masa kiniku? Bagaimana menurutmu? Semoga kau bangga. Sebab apapun yang kucapai, adalah karena semua pelajaran di masa lalu begitu membekas dan mampu membentukku. Aku takkan pernah melupakanmu.
Hai masa lalu.
Mari berdamai. Aku akan belajar mendewasa. Menjadi lebih tangguh di masa kini sebagai penguat langkahku dan pemantap kisahku di masa depan.

Untukmu (Puisi)

Ku ingin menoreh sebuah cerita.
Tentang bara yang tak henti menyala.
Tentang cinta tak terbatas waktu.
Untuk bidadari yang tak bersayap.
Ceritaku masih tentangmu.
Bidadari yang kujumpa di 2004.
Dan cerita sajak yang kutulis
Atas nama cinta yang tak bertepi
Cerita itu belum berakhir
Bahwasanya api itu terus membara
Cinta masih menderu dan menggebu
Mungkin hingga akhir zaman
Cerita itu tak pernah usang
Bak kilau berlian tak pernah pudar
Selagi purnama masih berkunjung
Cinta pujangga ini tak ‘kan pernah pudar

Sembuhkan Dahagaku (Puisi)

Dalam tawaku ada sendu
Tiada seorang pun yang tahu
Dalam asaku ada duka
Tiada obat yang bisa mengobati
Dalam senyumku ada airmata
Hanya aku yang merasa
Dalam ceriaku ada derita
Terbungkam dalam kesendirianku
Dalam gembira dan ketawa
Tiada seorangpun yang tahu
Dalam senyum yang tersungging
Pahitnya aku yang rasa
Air terjun di ujung Manleu
Sembuhkan dahagaku dengan dinginmu
Purnama di puncak Ramelau
Sinarkan pelangi di ujung asaku
Kepada siapa lagi harus kupinta
Untuk sembuhkan perih ini?
Hanya waktu yang terus menari
Matahari pagi yang tak henti senyum
Pasrah kutempuhi langkah
Habiskan sisa-sisa usia ini

Rindu di ujung Asa (Puisi)

Kapan angin datang?
Mengingatkanmu sebilas saja
Pada kenangan yang terkubur oleh sepoinya angin!
Siapa tahu kamu rindu!
Kapan purnama datang?
Mengingatkanmu secercah saja
Pada memori yang tertidur oleh syahdunya malam
Siapa tahu kamu rindu!
Seperti misteri, rindu itu tak pasti
Diam nan hampa, sunyi yang berirama
Bukan angin dan purnama, yang harus menjawab
Pupus harapan dan mimpi
Kumencoba mencari asa
Tapi mata tak bisa melihat
Karena hanya hati yang merasa
Pada janji palsu yang membelenggu

Agustus, 2019

Sunday, August 4, 2019

Istoria Rohan ida iha UNDIL - Memoria 2004


Istoria Rohan ida iha UNDIL

“Hey bro, ita atu enxe acara saida?” hau husu ba kolega Leo depoizde dook husi kolega universitáriu sira seluk. Nia halo finzi la rona no cuek ho hau. Ninia matan monta metin loos ba feto ida oin lutuk oan, bonita ho fuuk too deit iha kabaas, ne’ebé book hela ninia telemóvel, hamriik la dook husi ami. Ohin, loron ikus orientasaun ba ami hanesan estudante foun tinan 2003 iha UNDIL. Ekipa organizadora orientasaun nian husu ami atu halo grupu prepara-an lori acara ruma ba orsida kalan festa taka orientasaun nian.
“Hoi, karasas.. orsida kalan ita enxe acara saida?” hau husu dala ida tan hodi tuku ninia kabaas.
“Ah oh nee… ne deit mos o para sibuk… orsida mak ita hanoin, agora dadaun iha hela buat interesante iha oin ne’e. O mai so para ganggu ita deit.” Hau mos haree tuir saida mak nia matan haree ba. Derrepente feto ne’e book-an, no hakat ba edifisiu iha oin, lakon tiha ba kuartu klase nia laran.
“Haree ba? karasas.. O mos ba haree fali ne’e. Tamba o mos haree fali ne’e mak nia sente-an hodi ba tiha ne’e.” hau nia kolega diskunfia loos hau.
“Oh heran, hau mak salah fali?” Hau doko ulun la kumpriende ho ha nia kolega. “Mas O rona lai, kolega sira seluk dehan nia ne’e emprezáriu boot ida nia oan mak ne’e. Be O fali? Foin mak atu kuliah…ne’e deit mos o nia inan-aman mak selu.. haluha deit ba bro.” Hau kontinua fali. Leo tuku neneik deit mai hau nia sikun no hamnasa la pusing.
“O haree deit sa, hau sei kuñese nia, no husu ninia nomor telefone. La kleur”
“Pois? O atu halo saida ho ninia númeru telemóvel ne’e”
“Oh heraaann.. husu fali.. dasar beik. Uza nia nomor ne para kontaktu, halo aproximasaun atu nia bele sai hau nia doben to, bila’an!” Leo koalia ho liafuan sinikal. Hau finzi hamnasa deit rona ninia komentáriu ne’e.

Derrepente hau nia kolega diak Roni ho Jeca mai tan hau ho Leo. Ami nain haat ne’e uluk membru banda ida iha sidade ne’e maske la kuñesidu.
            “Imi nain rua halo hela saida..? Koalia hela kona-ba acara orsida kalan ne’e ka?” Roni husu depoizde nia hamutuk ho ami. “Se imi koalia kona-ba acara ne’e, hau hanoin ita toka no kanta deit. Ita nain haat ne’e mesak membru banda ita nian!” Roni kontinua koalia ho oin kontente hateke mai ami koko atu konvense.
            “Ne’e bele, mas se mak atu kanta? Ita nia banda nia kantór ne’e la’os estudante Universidade ida ne’e ne oinsá! Sé nia mai kanta iha ne’e orsida kalan, panitia sira dehan saida?” Leo mak hatán. Hau nonok deit maibé apoiu Leo nia hanoin.
            “Eh, Toni, O mak kanta deit ona,” Jeka koalia ho ton goza hodi fihir matan mai hau. Hau mos hamnasa.
            “Serius? O hakarak ema sira orsida kalan atu halai hotu ka? O hatene hela hau nia lian hanesan loos au nakfera ne’e, husu fali hau mak atu kanta, O moras mental karik eh?” hau hatan fihir ho matan lakan ba Jeka ne’ebé hamnasa loos. Leo ho Roni mos hamnasa hotu.

Depoizde minutu ida rua diskuti, ami sai konfuzaun liu tan. Sé ami konvida ami nia kantór banda husi li’ur, pasti panitia la konkorda. Ami hotu la hatene atu halo saida. Ikus mai hau desidi atu ba kios iha kampus nia oin hodi sosa sigaru, duké bingung too hanoin la hetan.. Se mak hatene karik sigaru bele ajuda halo hanoin naroman tiha.
            “Hey, ita mak Toni ka? Estudante ida ne’ebé horseik panitia haruka hamnasa modelu sanulu ne’e to?” derrepente hau rona lian ida koalia husi hau nia kotuk, pas hau hein hela osan rahun husi kios tamba hau sosa sigaru ne’e. Hau fila kotuk hodi haree se mak ne’e. Hmm.. iha hau nia oin hamriik ona feto oan ida, bonita, ho inus meik maibé uza ona ókulu minus matan nian. Nia mak ne’e, feto ida ne’ebé ohin kolega Leo fihir mate-an loos ne’e. Nia isin lotuk no imut. Nia oin bonita ho kulit morena.
Nia sei hamnasa, parese tamba sei hanoin oinsá panitia orientasi nian horseik estraga loos hau tamba deit hau haluha tara sura-tahan boot hau nia naran nian iha hau nia hirus-matan.
            “Oh iya looos. Ne hau sa! Nusa mak sei hamnasa nafatin?” hau hatan no husu halo finzi moe.
            “Hehe..” nia haree mai hau no kontinua hamnasa..”deskulpa, hau sei hanoin kona-ba horseik ita hamnasa ne sa, problema ne’e komik loos,” Nia dehan tan.
            “Gosta loos eh, bele hamnasa ema seluk..ne’e ema dehan kontenti iha ema seluk nia sofrimentu, hehehe.” Hau hatán halo finzi hanesan kuñese nia kleur ona.
            “Eh, ita koalia mas orsida imi lori acara saida? Hau rasik bingung la hatene atu lori saida. Kolega laiha tan.” Nia korta hodi koko  atu koalia sériu uitoan.
            “Sim.. ami mos bingung hotu sa.. hau nia maksud ne’e, ami iha grupu, bele mos dehan ami iha ami nia banda rasik, tokadór kompletu, maibé ema atu kanta mak laiha.” Hau hatan deit ba, ho laran baruk.
            “Oya? Bele ka lae hau gabung ho imi nia grupu. Hau bele kanta uitoan?” Nia fihir kedas mai hau nia matan laran, depois nia hiit nia matan fukun ho oin husu. Hau rasik la fiar.
            “Serius? O bele kanta? Wah pas loos.. Mai hau lori ita ba kuñese tan hau nia maluk sira. Hau rasik, naran Toni,” hau fó hau nia liman ba.
            “Serius sa, hau sempre kanta wainhira sei iha SMA. Hau nia lian mak la diak sih, hau mak gosta kanta deit sa. Hau nia naran Mirna.” Nia simu hau nia liman ho mamar.
            “Ah laiha buat ida. Ami mós la’os grupu banda professional. Ami gosta toka hamutuk ne mak hakarak bolu-an banda. Hobi deit sa. Mas hau yakin Mirna nia lian pasti diak loos. Maibé.. hmmm hanusa eh... hau iha kriteria ida!” hau koalia ho lian kadó uitoan.
            “Kriteria saida tan?”
            “Mirna promete atu labele hamnasa tan hau, kona-ba horseik panitia sira kastigu hau ne’e. OK?” hau haree Mirna ho oin midar.
            “Ok deh, hau promete!”  Nia hamnasa hiit liman fuan boot.
Hmm hau nia kolega Leo pasti kontenti para mate.. problema agora nia bele besik loos ona ho Mirna, se Mirna tama iha ami nia grupu. Sa tan hamutuk iha banda ne’e. Hau hamnasa iha laran ho oin kontenti. 
           
Hau fuma sigaru no konvida Mirna korta estrada hodi hakat tama area kampus nian, hodi bele introduz Mirna ba membru kolega sira seluk. Hau bele haree Leo nia oin kontenti loos.
            “Obrigado belun, O lori ona nia mai iha ne’e. O kadó hanusa mak O bele lori nia mai iha ne’e? Oinsá mak O bele hatene katak nia bele kanta?” Leo sikut hau nia liman no koalia bisi-bisi pas ami rua mesak deit.
            “Hau iha hau nia métodu rasik.. la’os hanesan O haree deit husi dook.. hau husu atu kuñese nia! Pois husu ninia hobi saida.” Hau hatán ho bosok.

Ami treinu múzika lubuk ida, maibé ikus mai desidi atu lori múzika rua deit ba acara orsida kalan. Graças a Deus, Obrigado Nai, ita-boot fó kuñese ona Mirna mai ami iha tempu ida ne’ebé paas loos, hau harohan iha hau nia laran. Mirna nia lian diak, ho tan ninia isin ne’ebé lotuk, hau fiar katak ami nia show orsida kalan ne’e sei interesante ba maluk estudante sira seluk. Hafoin treinu tiha, Leo ho Roni ba hasoru panitia hodi rejistu ami nia acara.

*   *   *
“Obrigado no parabens eh. O nia act iha palku leten no lian ohin ne’e furak loos” hau oferese hau nia liman ba Mirna pas ami nia show remata. Audience sira basa liman, hakilar no halo barullu ba ami. Tebes sa, Mirna nia lian kalan ida ne’e furak teb-tebes, hau la espera. Ninia act iha leten wainhira nia kanta mos bonita loos. Hau be toka bass dalaruma to’o haluha muda hau nia liman fuan tamba deit rona nia lian.
“Obrigada.. ah o biasa deit ba. O mos perigu hotu, hau be ohin kanta hela ne’e mos bele rona o nia bass nia lian moos loos. Kapaas.” Nia dehan mai hau, hau hamnasa deit. Hau haree nia oin dala ida tan. Oh nai..… nia oin bonita loos, sá tan ho lampu sorot ne’ebé tuda mai nia oin no fuuk poni nee’ebé tun iha ninia ren toos. Iha fatin, kolega Leo nia matan ohin loron manas la para loos fihir ema nia inan ne’e. Nusa mak hau foin sadar katak Mirna ne’e bonita duni?

“Eh, ajuda hau tun lai ka.” Nia dehan hodi kaer hau nia liman metin loos atu haksoit tun hosi palku nia leten. Hau hakfodak hosi hau nia hanoin.
 “Oh iya, loos.” Hau ajuda hatun nia husi palku.
La kleur deit, nia iha ona palku nia okos. Hau bila’an deit. Audience sira hakilar no ho liman suit-suit sei makaas desde ami remata ohin..
“Toni, hau ba haris-fatin lai. Lalais deit eh! Orsida hau fila fali mai iha ne’e.” Hau hatan deit ho ulun, no nune’e Mirna lao dadaun lakon husi ema barak nia leet.
“Hoe Toni, O halo saida iha ne’ebá, ajuda ita lai karik diak, aruma ita nia sasan hodi hatún, problema sei iha acara lubuk ida husi kolega sira seluk,” Roni hakilar hau husi parte kotuk.

Hau sae fali ba palku hodi ajuda foti guitar, drum no ekipamentu sira seluk. Aruma hotu tiha, hau ba palku nia kotuk. Iha ne’ebé Mirna hein hela ona, hamaluk husi Leo.
Derrepenti hau sente hanesan iha buat ida mak metin hela iha hau nia hirus-matan, estrañu loos, nusa mak hanesan ne’e? Nusa mak hau hanesan fali la gosta atu haree Leo hamutuk ho Mirna? Ou karik hau mos gosta fali ona Mirna? Ah, imposível.. hau koalia iha hau nia laran deit. Espera katak ida ne’e mehi deit, se lae, kolega sira dehan kolega sona fali kolega rasik hosi kotuk. Problema ne’e tamba hau hatene ona katak hau nia belun Leo gosta uluk ona feto ne’e.. Huff….
“Imi sei hakarak nonton tan acara sira seluk hodi hein tempu dansa nian ka?” hau husu ba sira pas hau hamutuk ona ho sira.
“Ami nain rua hein hela ita! Depois mos hau hein hela hau nia Pai atu mai jemput hau,” nia hatan no haree lalais deit mai hau nia oin,
“Hah? Mirna atu fila agora ona ka?”
“Sim, Pai sei iha tan acara ida depoizde mai hasoru hau, ne’eduni aproveita tempu ne’e hau tuir ona nia fila. Imi nain rua fila ho saida?” Nia husu.
“Ho motór, hanesan mos Leo, nia mos uza motor,” hau hatan hodi temi Leo nia naran.
“Wah, se hau hatene husi ohin katak imi nain rua mai ho motor, hau kansela tiha ona Pai atu mai jemput. Agora Pai besik too tan mai ona, kansela mos la diak.”
“Ah husik ba, loron seluk deit, ita kampus ida deit ne’e diak hela. Be pai agora atu mai husi diresaun ne’ebé nian?” Leo husu.
“Husi parte Comoro nian. Be hau hela iha Delta ne’e.”
“Wah pas loos. Ami nain rua mos husi Comoro.. loron seluk hau mak antar eh!” Leo hateten ho kontenti.
“Ok deh, maibé agora dadaun, imi nain rua bele antar fodik ba oin hodi hein Pai mai ka lae? Problema nakukun ona ne’e?”
“Ba Mirna ne’e bele hela deit” Leo ho hau hataan atu dala ida deit. Leo sikut hau nia liman pas Mirna fo kotuk ka liu hela ami nain rua. Leo kontenti loos.

La kleur deit, Mirna nia pai mai ho kareta mutin ida. Depoizde despedida, nia hakat ba kareta husik hela hau ho Leo. Kareta mutin ne’e mos aranka dadaun lakon neneik-neneik iha kalan nakukun ida ne’e. Hau fihir ba Leo ho hamnasa. Nia fila oin fihir fali mai hau.
      “Nusa mak o hamnasa hela deit haree hau?” Leo husu ho oin hamnasa.
      “Lae ida sa, hau hakarak haree deit hau nia kolega ne’ebé kontenti loos hanesan iha lalehan ne’e sa. Nusa? Hau labele haree ka??”
      “O bele hare hau.. so ke hau ta’uk, hau haree hanesan nia besik liu fali ho O,..” Leo dehan tan ho oin namkurut.
      “O biasa deit ba.. Ne’e o nia sentimentu deit. Nia diak mai hau ne’e parese tamba hau mak kuñese nia uluk..” hau hatán koko defende-an.

*  *  *

Kompleta ona semana ida desde konsertu kalan acara taka orientasaun ba estudante foun sira. La hatene tamba saida loos, mak kuliah too agora seidauk komesa hela deit. Mahasiswa sira ba-mai kampus atu tuir deit bimbingan hosi dosente kona-ba mata kuliah saida mak atu foti. Hau mos sei bar-baruk hela atu hasoru dosente, maske hau nia kolega sira hotu kuaze remata ona sira nia bimbingan.

Hafoin hapara hau nia motor tuan ne’e iha kampus oin, hau hakat liu ba koridor kampus iha diresaun atu ba dosen pembimbing nia sala ho mode baruk-ten nian.
            “Hey bro.. bimbingan tiha ona ka seidauk?” derrepente Jeca nia lian mai hosi liman loos. Nia tesi lia hamutuk hela estudante balu ne’ebé hau la kuñese.
            “Foin atu ba mak ne’e sa. Be O hetan Leo ho Roni ka?” hau fila husu fali nia.
            “Lae.. maibé se hau la sala, sira nain rua tuir ona bimbingan. Hein tama deit kuliah semana oin. Eh bro, orsida atu hili klase karik, O hili deit klase A.. ami hotu iha ne’ebá ne’e”
            “O arbiru deit, klase ne’e depende ba dosen mak fahe to?”
            “Ntaun loos ona, atu dehan deit Mirna mos iha klase A sa!” Jeca hatan fali ho lian lasu hela hau. Rona Mirna nia naran, hau hakfodak uitoan.
“Oya? Tebes ka?”
“Haree ba!. Foin rona deit Mirna nia naran, matan musan naklosu hanesan derok fuan,” kolega Jeca hamnasa loos. Merda, hehe.
“Ah oh ne’e gosta kerjain hau deit. Be o hatene nia iha duni klase A ka?”
“Hahaha lae ida sa. Hau kadó deit, hau seidauk pernah haree nia iha kampus ne’e.”
“Heysa..hau hotu. Hau nunka hasoru nia desde kalan ne’e, depois mos la hatene tan ninia númeru telemovel. Huff.” Hau hatan, la kontenti.

Koalia uitoan tiha, hau kontinua hakat ba hasoru hau nia dosen pembimbing. Hau konsege hili hau nia mata kuliah sira no ida importante liu, hau mos konsege hili klase A. Ne’e signifika katak hau sei hamutuk ho hau nia kolega samfradu sira. Hafoin meia-hora hau remata ona iha dosen nia fatin. Iha hau nia laran, hau iha esperansa boot atu Mirna mos hili klase A, atu nune’e ami bele hamutuk.

Hau ba kedas hau nia motor, sae no aranka kedas ba Nila Sari atu bele sosa bakso iha ne’ebá. Hafoin hapara hau nia motor iha Nila Sari nia oin, hau hakat ho kontenti loos ba Nila Sari nia laran, fatin bai-bain joven estudante sira tur, han, no tesi lia iha neba. Pas iha odamatan tama nian, hau hakfodak loos. Heran, kolega Leo ne’e nekat duni. Hau nunka espera katak loron ida nia sei hamutuk duni ho Mirna. Iha ne’ebá, iha parte oin, kantu liu besik kasir, Leo kontente hela tesi-lia ho Mirna hodi hemu hela es teh. Mangko iha sira nia oin haree mamuk tiha ona. Ne’e signifika katak sira nain rua iha ne’ebá pelu menus oras ida ho balun ona. Bele mos oras rua tolu tan ona.

Hau fihir sira nain rua ida tiha, ida fali, antes hakat ba hodi hamutuk ho sira. Foin mak kuñese semana ida liu-bá, agora sira nain rua haree akrab loos hanesan kolega antigu. Hau inveja ka jealous uitoan, maibé iha parte ida hau mos kontente, hau nia kolega Leo iha ona dalan atu hetan saida mak nia hakarak. Maibé hosi parte seluk, lahatene tamba saida hau sente hanesan lakon uitoan vontade, kuandu haree sira nain rua hamutuk. Something must be wrong with me.

*  *  *

Kuliah la’o ona kuaze fulan tolu. Hau kontenti, tamba loos duni hau klase ida ho Mirna, hau nia loron ba kuliah sai loron ne’ebé kontenti loos. Hau mos konsege kuñese ho kolega foun hanesan Kelly, Mirna nia amiga diak. Hamutuk ho Mirna, Leo no Kelly, ami nain haat sempre hamutuk, ba ne’ebé deit sempre nain haat. Leo hamutuk ho Mirna iha Leo nia motor no hau mak tula Kelly, Mirna nia amiga. Kolega Roni no Jeca komesa la ativu ona kuliah tamba sira nia servisu. Nune’e ami nain haat mak lor-loron ba-mai hamutuk. Nune’e ami akrab liu-tan, no sai hanesan ona par ne’ebé kompak. Leo ho Mirna, hau ho Kelly. Maske ami nia lalaok hirak ne’e hanesan kolega deit mai hau, laiha sentimentu espesial, maibé tempu ida ne’e mak tempu ida ne’ebé hau kontenti liu iha hau nia moris. Dalaruma hau saudades mos ho belun Roni no Jeca.. mas ah... laiha buat ida, saida mak importante liu, hau agora iha ona Leo, Mirna no Kelly.

Hanesan promete ona iha kalan acara festa taka orientasaun, Mirna nia pai la mai hasoru (jemput) tan nia wainhira remata kuliah. Leo mak sempre tula nia ba-mai no dalaruma hau mak tula fali kuandu Leo la mai kampus. Maibé bai-bain hau mak tula Kelly.
            “Hey Toni, oinsá O nia hanoin kona-bá hau ho Mirna?” derrepenti Leo husu mai hau iha kalan ida hafoin antar tiha Mirna ho Kelly ba ida-ida nia uma. Ami nain rua Leo mai tur hela iha tasi-ibun.
            “O nia maksud, ba imi rua atu namora malu ka?” hau fila husu fali nia. Hau nia fuan hanesan tudik ida mak ko’a wainhira rona ninia pergunta ne’e. Hau koko subar hosi nia. Maske oinsa ba mos, hau labele bosok hau nia-an katak hau mos komesa gosta dadaun ona.
            “Sim, nesa. Ami nain rua namora karik oinsá. Tuir O nia hanoin, Mirna mos gosta hau ka lae?”
            “Oh ne ka?.. Pasti sa, nia mos gosta O. Be imi rua mak kalan loron hamutuk ne’e. Be O seidauk dehan buat ruma ba nia ka? Hau hanoin kala imi rua... hmm”
            “Iya, hamutuk ne kan tamba ita kolega hotu ona. Sé nia la’os hamutuk ho O ka hau, nia atu ba ho se fali. Ita mak ninia kolega diak, nune’e mos ho Kelly,” kolega Leo hatán ho konfuzaun. “hau konfuzaun loos, atu dehan katak hau gosta nia, mas keta halo nia konsidera hau hanesan kolega deit, la liu.” Nia kontinua fali.
            “Waduh, entaun istoria ne’e katak imi nain rua seidauk namora malu ida ka? Hau hanoin imi nain rua durante ne’e jadi namora malu ona. Entaun loos ona, o dehan onestu deit ba nia aban kuandu imi rua hamutuk fali. Tuir hau nia hanoin, nia mos gosta hela bro sa.”
            “Ahh hau lahatene sa. Hau só ta’uk mak lakon buat hotu, inklui ita nia amizade durante ne’e,” nia dehan tan.
            “Maksudnya oinsá?”
            “Yah, sé hau dehan ba nia, mak nia rejeita hau, oinsá ho ita nia amizade. Hau pasti sei sente ladiak besik nia. Ou derrepenti deit mak hau tenke hases-an hosi nia mos ladiak. Ahh hau pusing loos. Lahatene hanusa mak diak”
            “Hey bro, mane ne’e, tenki brani, labele mamar hanesan ne’e. Ema dehan, sé O siik deit katak nia sei rejeita, sen O koko uluk, entaun ninia resposta ne’e 100% rejeita. Maibé kuandu O hateten sai ba nia, bro O iha oportunidade ho probabilidade nia simu ne’e 50%”
            “Ok deh, mas oinsá atu dehan ba nia eh?”
“Hanesan ne’e deit, lalika hanoin barak, pas imi rua mesak deit, O dehan sai loloos deit ba nia katak kleur ona o rai o nia domin ba nia. O labele bosok bebeik O nia sentimentu, sé o gosta duni nia. Lalika uza formula matemátika ka jurus oi-oin. Simples deit. Hateten saida mak O nia fuan dehan. Depois, depende ba nia atu dehan saida. O labele obriga ninia hanoin. Maibé hau fiar katak ninia resposta sei pozitivu,” hau explika.
“Oh loos, aban kan ita promete malu hela atu mai olahraga iha tasi-ibun ne’e. Ajuda fó hau tempu ba, parese ida nee mak tempu ida ne’ebé diak liu ona,”
“O nia maksud, hau halo finzi kansela tiha atu tula Kelly, atu nune’e imi nain rua Mirna mes-mesak deit iha tasi-ibun ne’e aban?” hau husu.
“Nah, loos ka lae, hau dehan, O matenek duni atu siik hau nia maksud no hakarak. Please eh kolega…!” nia koalia ho hamnasa oin husu loos.
“Ok deh, ba hau nia kolega hau prontu, mas …razaun saida mak hau bele kansela tula Kelly aban dader eh?”
“Walah, ne’e gampang loos. Ita kan planu hasoru malu iha tasi ibun aban dader tuku 6.30 … So, o telefone Kelly pas oras tuku 6.40 hanesan ne’e, pas maizumenus hau ho Mirna iha ona tasi-ibun, depois dehan deit, katak o moras, ka kabun moras, te been, ka razaun saida deit”
“Ok deh, diak hela sa..”
“Obrigado barak eh, Toni. O mak hau nia belun diak liu ona.”
Hau nia belun haree ba kontenti loos ho ami nia planu. Nia tuku hau nia kabaas ho kontenti. Hau hamnasa deit, hatudu hau nia apoiu. Maibé iha laran hau hanesan ema ne’ebé lakon ninia sasan diak ida. Tebes ka, komesa aban, Mirna sai ona Leo nia doben, hau haoin ho laran moras.
            “Eh, mas oinsá ho O ho Kelly?” derrepenti Leo fila husu fali hau
            “O nia maksud saida?”
            “hau nia maksud ne’e, se hau namora ho Mirna, o namora deit ona ho Kelly. Kan o mos mak ema ida ne’ebé tula hela deit Kelly, O mos gosta nia to?”
            “Gosta? O bulak, hau konsidera nia hanesan kolega. La liu. Depois nia mos kontenti hela duni-duni ema nia aman naran Beny ne’e, buatamak be nia dehan bonito loos ne. Sei hanoin to?”
            “O ne’e, ne’e feto nia cara deit, atu cek o nia reasaun,” Leo hatudu oin midar los mai hau.
            “O ne’e hanesan loos espesialista psikolojia feto nian, afinal ohin hau mak foin fo dadaun konsellu ba O.”
            “ha ha ha.. la’os hanesan ne’e.. mas O gosta nia to?” Leo komesa kadó fali ona hau.
            “Leo, hau dehan tiha ona, nia ne’e hau konsidera hanesan kolega deit, la liu. La hatene tamba saida, hau laiha sentimentu ba nia,” hau hatán. Sé karik hau bele onestu, hau nai sentimentu justru ba fali Mirna, hau koalia iha hau nia laran.
            “Mas Kelly mos bonita be. O hatene to, mane barak iha ita nia kampus mak atu bulak tan nia? Estrañu uitoan, hau nia kolega rasik, la gosta fali feto bonita hanesan Kelly,” Leo koalia hanesan nia koalia ba nia-an rasik. Hau hakruuk deit ho hamnasa. Nia loos, Kelly bonita duni. Maibé la hatene tamba saida, hau nia sentimentu la ba nia. Hau nia fuan justru kesi fali ba Mirna.
            “Hau dehan onestu ona ba bro dehan, lae to?”
            “Ok laiha buat ida se nune’e duni, hau ba lai eh, maibé keta haluha aban eh, O tenki kansela atu hasoru Kelly ba olahraga dader ne’e, atu nune’e hau bele mesak ho Mirna,” nia explika tan.
            “Sante deit bro.. lalika hanoin barak,”

Hafoin tesi-lia uitoan, hau mos fila ba uma ho sentimentu todan iha hirus-matan. Oinsá ba mos, hau labele dehan onestu ba Leo katak hau mos gosta Mirna. Diak liu, ema ida labele hatene.

*   *   *

Loron segunda loron ida ne’ebé hau la gosta liu. Klase la para no nakonu loos, aat liu tan mak, desde ohin hau la haree Mirna, Leo no Kelly iha klase laran. Lahatene sira hotu ba ne’ebé loos. Hau la fiar, foin mak komesa namora malu, komesa haluha ona eskola, hau hanoin iha laran. Heran.. Leo ho Mirna kala namorada ona be haluha ona ami ninia belun sira. Hufff.....

Remata tiha kuliah, hau hakat-ain mes-mesak iha koridor kampus ho isin kolen la kontenti. La bai-bain hau hanesan ne’e, klaru liu tan katak la bai-bain hau mesak hanesan ne’e. Bai-bain ne’e hau sempre hamutuk ho hau nia amigu/a besik sira hanesan Mirna, Kelly no Leo. Hufff… hau hasai iss boot no todan hosi hau nia hirus matan. Iha tempu hanesan ne’e, hau komesa hanoin fali hau nia kolega antigu sira hanesan Jeca no Roni.

Foin mak atu hakat sai hosi lutu kampus nian ba to’o hau nia motor, hau haree Mirna tuur hela iha kadeira naruk ne’ebé monta hela iha ai mahoni nia okos besik portaun karuk.
            “Hah, be ohin la tama kuliah ka, Mirna?” hau husu ho lian nakdedar uitoan tamba fuan mos nakdedar.
            “Hau baruk loos, mal sa’e!” nia hataan.
            “Oh heeeeran.. o hatene saida, ohin hau mes-mesak la ho imi ne’e aat para mate. Depois, Leo iha ne’ebé?”
            “Be Leo ohin la tama kuliah ka?”
            “Eh? Hau husu O, O fila husu fali hau? Bai-bain imi nain rua Leo mak la’o hamutuk to! O la telefone nia ka?” hau husu ho konfuzaun.
            “Ohin hau telefone ona nia, maibé ninia telefone mate, la hatene nia ba ne’ebé. Eh Toni, hau baruk loos sa.”
            “Nusa? Tamba saida? Se isin baruk, nusa halo kole-an mai kampus? Mai iha ne’e, depois la tuir kuliah hanesan deit?”
            “Waduh, iha uma sa hau aat liu, hau bele ferik lalais, rona hela deit ama nia ibun be koalia la hotu rai.”
            “Be O nusá? Nusa mak mal-vontade loron manas boot ne’e? O mak ema ida ne’ebé kontente hela deit iha ita nia grupu. O mak ida ne’ebé sempre lori hamnasa mai kuandu ami mal-vontade. Sé agora o rasik mak mal-vontade, la hatene se tan mak bele hamoris fali ita nia ambiente, hodi halo rai moris fali?” hau naran koalia deit ba.
            “Eh, Toni, ita nain rua lao sai tiha ba. Ita rua ba han iha warung Malang besik lapangan pramuka nian ne’ebá. Hamaluk hau ba, please” nia konvida.
            “ok loos ona, hau nia prinseza ne’ebé mal-vontade hela. Hau bele hamaluk, maibé.... maibé .. O tenki konta mai hau, tansa mak O mal-vontade” hau halo tuir deit nia hakarak maibé hatudu oin hamnasa husu ninia konfirmasaun.
            “Iya pasti sa.. mak hau konta ba O..”

To’o tiha iha ne’ebá no hameno ami nia hahan bai-bain ami han, Mirna fó kedas ninia liman rua mai hau nia oin.
            “O kaer lalais hau nia liman agora” nia dehan.
            “Atu halo saida?”
            “O kaer deit lai ba sa!” Hau halo tuir nia hakarak. “Nusa? Hau sei normal to? Hau sei ema normal to?” nia husu fali.
            “Hah? O nia maksud ne’e saida loos? Hau la kumpriende!”
            “Heisa, hau mos la kumpriende sa… hau senti hau la normal karik eh!” nia dehan tenik.
            “Mirna, O ne’e oi-oin deit. O husu hau kaer O nia liman, depois husu hau ho pergunta estrañu sira. O diak hela to? La’os isin manas?”
            “Ahhh Toni, hau bingung los.. bingung demais, to’o hau la hatene atu konta ba O hanusa.”
            “Mirna, se O iha problema, o bele konta no curhat mai hau. O lalika halo hau bila’an hanesan ne’e. Imi iha funu boot iha uma ka? Seidauk selu propinas eskola nian ka? Ou atu impresta osan hosi hau?”
            “Lae.. eh.. O ne’e arbiru deit..hauuff.. hanusa eh?” nia dehan tan, hodi hasai is boot hafoin hakruuk tun hanesan ema ne’ebé hanoin barak. Ninia liman rua sei iha hau nia liman laran.
            “Ok, hanesan ne’e.. dada iss nakonu, depois husi neneik-neneik. Kuandu diak no hakmatek ona, mak O foin koalia,” hau sujere. La hatene saida los mak kona labarik feto ne’e.
            “Toni, O tenki promete antes hau konta ba O, katak O sei la konsidera hau hanesan kolega ida ne’ebé laran aat. Please… hau husu favor. Maske hanusa ba mos O sei la dehan hau nee ema aat eh” nia hateten depoizde nonok tiha segundu oan balu.
            “O hetan perkosa hosi mane ne’ebé O la kunñese ka?”
            “TOniiiiiiii., yang pasti lae…! Mas O promete lai.”
            “Ok ok. Hau promete ho laran tomak” hau haree ninia oin ho sériu.
            “O hatene to, sabadu liu ba ne’e? Wainhira O ho Kelly la jadi mai tasi-ibun hodi halai hamutuk ho hau ho Leo?” nia hahú husu. Deg, derrepenti hau nia fuan nakdedar makaas loos. Hau halo finzi husik ninia liman neneik-neneik, lakohi atu nia sente hau nia uat ne’ebé fekit makaas iha hau nia liman tamba ran ne’ebé bomba makaas derrepenti husi hau nia fuan.
            “Sim, hau mesak deit ho Leo tamba imi nain rua la mai.”
            “Kan hau dehan tiha ona hau kabun moras hela dader ne’e.”
            “Heisa.. O rona lai.. hau nia istoria. La’os ida ne’e mak problema,” nia korta, “Leo konfesa mai hau katak nia gosta hau, dader ne’e.”
            “Wah kapaas to, parabens…!”
            “Eh? Nusa mak O la hakfodak ne’e?”
            “Tansa tenki hakfodak.. hau konkorda loos.. ne’e diak loos ba imi nain rua.”
            “Ne’e mak problema, ne’e mak hau husu ba O ne’e, hau sei ema normal hela to? Hau la laran aat to? Please Toni….” Nia dehan no kaer fali hau nia liman hodi doko loos no hateke mai hau nia matan laran. Nia oin husu loos hau nia ajuda.
            “O nia maksud ne’e……. O rejeita ka?” hau husu hanesan ema lakon pasiensia.
            “Heisa, bele dehan hanesan ne’e sa… Toni. Problema ne’e, hau la hatene hanusa eh, hau konsidera nia no ita hotu hanesan kolega diak hotu ona. Hau sente hanesan estrañu uitoan, kuandu derrepenti entre ita namora malu fali, kolega sira haree nusa, hau sente la konfortavel.. hau bingung… ne’e mak hau husu, hau sei normal to?”
            “Mirna, O tenki onestu ho O nia-an. Lalika pusing ho ami O nia kolega sira no ema seluk iha kampus ne’e. Sé O mos gosta nia, laiha problema to, imi nain rua namora malu. Se karik O laiha sentimentu ba nia, O mos tenki onestu ho O nia-an no ba nia, atu nune’e nia hatene.”
            “Ne’e mak problema ne’e, hau laiha sentimentu ba nia..,” nia dehan fali hodi taka nia oin ho nia liman rua, hodi hakruuk tun. Depois muda fali nia liman rua ne’e ba hasan sori-sorin hodi halo nia ibun meik. “Pois, hau tenki hanusa!”
            “Husu fali hau? O tenki hatan ba nia to?”
            “Hau dehan duni ba nia nune’e, hau konsidera nia hanesan hau nia belun diak liu hotu. No hau lakohi atu lakon belun ida ne’e. Tamba kuandu namora depois la apár malu, ikus mai tenki putus, entaun sai belun deit mos labele ona. Hau prefere sai kolega diak para-sempre duké namora depois lakon buat hotu”
            “Depois? Nia hatán dehan saida?”
            “Nia nonok deit, hau tenta husu dekulpa. Nia dehan laiha buat ida. So ke hau la hatene oinsá atu hasoru malu tan ho nia iha kampus ne’e. Maibé hau lakohi atu sai hanesan ne’e. Hau hakarak ita hanesan uluk fali. Koalia ba malu, hamnasa, goza malu ho livre” nia dehan tenik.
            “Hau mos bingung Mirna, la hatene atu fó komentáriu saida.”
            “Maibé hau la laran aat ba nia to? No hau sei normal to?” nia husu fali dala ida tan, hanesan ema ne’ebé ta’uk loos.
            “Heysa, loos hela, O sei normal 100 persen, no O la laran aat. Entaun, razaun ida ne’e mak ohin O la tama klase ne’e ka?”
            “Sim. Problema ne’e ohin hau telefone nia, ninia telemovel mate. Hau sente-an sala” nia hatan ho ninia hamnasa oin midar ne’ebé furak hanesan baibain.
            “Ah, hanesan ne’e deit mos O hanesan loos ema be listrik soke ne’e... kalma deit.... ita labele obriga domin. No nia pasti hatene ida ne’e. Orsida nia rasik sei diak fali ho ita sa.”
            “Entaun depois kuandu hau hasoru nia, hau tenki hanusa?” nia husu tan.
            “Hmm biasa deit to. Finzi hanesan la akontese buat ida. No hau mos sei finzi hanesan la hatene. Fasil to?”
Mirna dada nia-an uitoan ba kotuk tamba mana warung nia nain ne’e lori mai ami nia hahaan hodi tau iha meza. Yihuiii… lalapan na’an manu, ami nia gostu.
            “Mana, aumenta tan sambal ba!” hameno Mirna antes mana ne’e lakon fali ba ninia dapur kotuk. Mana ne’e hatan ho ulun, hafoin hatudu oin midar hakat ba kotuk.
            “Wehh… hau nia kolega kuandu mal-vontade hanesan ne’e, sambal mangko 3 mos nia bele halo hotu sa hahaha,” hau goza no Mirna mos reazen kedas hodi ku’u hau nia liman ho maña.
            “O halo hau moe deit pa..”
Hau halo finzi halo oin hanesan moras. Hau kontenti nia bele hamnasa no kontenti fali, la oin naburut fali hanesan ohin foin hetan iha kampus ne’e. Nia oin naroman fali ona.
            “Diak ona to? La mal-vontade tan? Ohin ne’e O nia oin naburut hanesan loos roupa ne’ebé ema la estrika ne’e.”
            “Iya uitoan, thanks ba O. Be ohin hau nia oin naburut loos ka?” nia husu o ninia oin-midar ne’ebé hau kuñese hela. Midar demais.

Hau fihir didiak ninia oin nia forma no kulit ho matan ne’ebé mamar. Nia oin bonita duni, hau la nega. Sá tan ho ninia oin kontenti hanesan ne’e. Ninia matan fuan fihir lakan loos mai hau tamba hau fihir nia demais.
            “Hmm, hau haree hanesan O ne’e diak liu mal-vontade nafatin hanesan ohin mak diak liu. Pas loos ho O nia oin, halo O bonita liu ida agora ne’e,” hau kadó nia ho lia-bosok. Nia halo finzi la rona hau nia liafuan no han hotu ninia hahaan inklui mos sambal extra ne’ebé mana warung nain ne’e lori mai ohin.

*   *   *
Depoizde akontesimentu liu ba ne’e, buat barak mak muda no haree katak Leo tenta atu haluha tiha buat ne’ebé akontese, nune’e mos Mirna. Hau kontinua hanesan la hatene buat ida. Maibé ami bele nota loos katak ami nia relasaun amizade la hanesan uluk ona. Leo komesa bar-baruk atu tama klase, se karik mai mos, nia sempre iha razaun atu fila uluk, la hanesan bai-bain fila wainhira klase remata. Loron hirak liu ba nia konfesa mai hau katak nia fuan kanek no nia koko hakaas-an atu hadeer fila fali hodi simu realidade. Hau só bele rona deit no apoiu ho lia-fuan.

Dalaruma ami mos saudades ho Leo, maibé ami labele halo buat ida. Loron rua liuba ami rona informasaun katak nia hetan ona serbisu parte tempu besik ninia uma, nune’e nia hahú tama klase kalan. Ho Leo lakon husi kampus iha klase dader nian, hau besik liu tan ho Mirna. Hau iha tempu barak liu atu pasa ho Mirna, parese tamba Kelly mos komesa sente ona katak hau komesa gosta Mirna.

Tuir loloos ne’e hau tenki kontente tamba hau iha oportunidade tomak atu besik liu tan ho Mirna, maibé iha hau nia laran, hau sente la konfortavel. Primeiru, tamba Mirna ema ne’ebé lakohi ‘kolega rasik gosta fali no sai namoradu ba nia. Segundu, mane ne’ebé Mirna rejeita ne’e hau nia kolega rasik. Kuandu hau jadian ho Mirna,  orsida Leo dehan saida mai hau? Ema bele dehan hau ne’e tipe ema ne’ebé “kolega han fali kolega”. Hau iha pozisaun ida dilemátiku.

*  *  *

Hau foin remata hamoos to’os modo nian iha tiu nia uma kotuk. Derrepenti telefone iha hau nia kalsa bolsu nakdedar no lian. Afinal hosi Mirna.
            “Hello? Nusa?” hau hatán.
            “Toni, ajuda hau lai, O tenki mai agora. Hau hein O iha pontikais agora kedas.”
            “Hah? Hein uitoan lai, Be O halo saida iha ne’ebá? Polisia kaer o ka?”
            “Lae, hau diak hela, Hau hakarak deit o atu mai hamluk hau iha ne’e, iha hau nai Pai nia acara ida iha ne’e. Please..” nia husu loos.
            “Be acara saida fali ona mak ne’e? Iha pontikais tan. Depoiz, hau mos foin servisu iha toos, kosar loos, seidauk hariis, hau nia isin nakonu ho tahu.”
            “Acara familia ida sa. Hau hakarak O mai hamaluk hau sa, please.. Ne’e para hau labele mesak. O hatene to, se kuandu acara katuas nian ne’e, ninia konvidadus sira mesak katuas sira deit. O lalika hariis mos diak hela sa? Be buat lalais deit ne’e”
            “Ah heraan hau lakohi.. se iha ne’ebá iha feto bonita entaun hau hakarak, mas o dehan mesak katuas sira deit fali ne’e, hau lakohi ida. O konvida Leo deit ba. Depois, se nia hatene hau ho O iha ne’ebá, orsida nia hanoin negativu fali ona, O hatene to?”
            “Nusa mak O koalia fali kona-bá Leo ne’e? Hau hakarak O mak mai akompaña hau sa. Hau promete, acara ne’e la to’o oras ida sa. Depois segunda ba eskola mak hau traktir O han sa. Hakarak ba, please”
            “Hmm, La hetan boi? Hau lakohi ida sa” hau hataan.
            “Please.. O mak hau nia kolega ida diak liu ona. O lakohi to, se orsida hau nia pai fó kuñese fali hau ba katuas-katuas sira iha ne’e. Depois sira kadó fali tan hau, katuas manas sira ne’e, nusa? O la hanoin ka?. Please mai ba.” Nia kadoó halo loos halo hau hanoin no hamnasa mes-mesak deit.
            “Ok entaun loos ona, oras ida tan mak hau to’o iha ne’ebá.” Herann.. ninia razaun ne’e la tama iha hau nia kakutak, maibé laiha buat ida. Hau halo tuir deit, duké orsida nia ibu-ibun fali hau iha eskola segunda mai ne’e.
            “Lae… O mai agora deit. Hau hein agora kedas iha pontikais nia portaun tama. Thanks eh, Toni, O mak hau nia kolega ida diak liu hotu ona.” Click… nia hamate kedas ninia telefone.
Bulak, ema nia inan ne’e bulak… hau seidauk hataan buat ida, hamate ona telefone… la hatene acara saida? Hau konfuzaun.. iha pontikais tan! Iha edifisiu nia laran iha pontikais ka, ou iha tasi ibun pontikais nian, ka iha ró leten, hau mos la hatene.

Hau lalais-lalais haloot hau nia sasaan toos modo nian, no fase tiha tahu iha hau nia liman no ain no la haris tan. Iha tempu minutu 10 deit hau iha ona pontikais. Mirna hein tiha ona iha ne’ebá ho ninia oin-midar ne’ebé hau kuñese nanis ona. Nia bonita loos ho roupa festa nian ne’ebé aperta sexi iha nia isin kalan ida ne’e. Be hau fali? Hmm sei iha tahu nia iis no kosar nia dois. Bulak liu pa, nia moos no kabeer los…
            “O mai kleur loos, maibé labuat ida hau kontente ona finalmente O mai.” Nia koalia hodi kaet hau nia liman, fo hatene ba security iha ne’ebá hodi hau tama. Nia hakuak iha hau nia liman metin loos. Nia mos morin loos.
            “Minutu sanulu O dehan kleur? O hatene saida, hau halo sakrifisiu ona la hariis pois mai haree O fali bonita loos. Be acara saida fali?” hau husu depoizde security hatan ami tama.
            “Hau nia pai foin sosa ró sasán nian rua ba ninia negósio atu ba-mai Dili-Surabaya. Ne’eduni hanesan halo inagurasaun no fo bensa ba ró ne’e sa.”
            “Aih O bulak ona. Depois hau mai ho kondisaun hanesan ne’e? Hau hakarak fila ona ah” hau protesta.
            “Eit, kan O iha ne’e ona.. laiha buat ida sa. Depoiz acara mos sei halo iha tasi ibun ne’ebá la’os iha uma laran. Maske ho kalsa badak deit, O sei bonito sa, hehehe.” Nia hamnasa hodi haree hau nia isin hosi ain to’o leten lalais deit. Hau mos hatudu oin-midar deit. Tebes ka, nia dehan hau bonitu? Hmm…oinsá ba mos hau senti kontenti ona, nia hakarak simu hau ho hau nia kondisaun, diak liu tan hakarak atu lori hau ba ninia pai nia acara, la moe maske hau nia kondisaun hanesan ne’e. Keta halo be… hmm, keta halo… nia mos gosta hela hau eh? Ah imposivel. Ne’e parese hau nia hanoin deit.

Hau senti la konfortavel no moe uitoan ho ema sira iha ne’ebá tamba hotu-hotu kuaze uza kazaku ho roupa kaber no moos. Maibé labuat ida, Mirna sempre iha hau nia sorin no la ses hosi hau. Hafoin hasoru ninia pai lalais deit, ami hases-an ba hamriik mes-mesak iha tasi ibun pontikais nian no la preokupa ho ninia katuas ho nia kolega sira. Ró rua ne’ebé nia temi ne’e kapaas loos.. boot tan, ne’e parese atu uza hodi tula sasan importa sira aban-bain rua. Nia pai kala osan barak tamba riku.

Dalaruma nia Pai hakbesik mai ami hodi konvida ami ba foti dosi ou hemu iha ne’ebá, tesi lia uitoan, maibé depois nia ba fali. Ninia pai mos ok ok deit ho hau nia hatais ne’ebé aat los ne’e.

Nakukun komesa taka rai wainhira hahaan to’o. Lampu sira iha pontikais nia ninin komesa lakan. Anin hosi tasi-ibun  ne’e sente fresku loos no malirin uitoan. Tasi-ben hosi pontikais nia ibun dalaruma semo ba leten tamba laloran tuda-an kona sementi fatin ró baibain hamriik ba. Hafoin hasai hahaan, hau ho Mirna fila fali ba ami rua nia fatin hodi kontinua tesi lia. Lahatene tamba saida, nia haree bonita liu fali loron babain, wainhira naroman hosi lampu pontikais nian kona ninia oin no hasan iha kalan ne’e, hanesan loos kalan wainhira iha acara taka orientasaun iha UNDIL. Hau sente haksolok loos bele mes-mesak deit ho nia hanesan ne’e, maske ami rua hanesan kolega deit. Se-karik.. oh se-karik ami rua … So Maromak mak bele hatene hau nia laran iha momentu ida ne’e.
            “Mir, O la moe ka, hamutuk ho hau hanesan ne’e? hau la uza roupa kabeer, kalsa badak, isin dois tan?” hau husu.
            “Hau dehan tiha ona, O jeitu hela sa. Tansa tenki moe? O kan hau nia kolega.”
            “Kolega deit ka?” hau husu ba nia, no hau nia fuan tarutu makaas loos ona. Nia fihir nia matan lalais deit mai hau.
            “Hmm halo nusa eh” Nia hateke ba kalohan leten no fo oin-midár, “sim kolega, hau nia maksud ne’e O kolega espes……………oh…..” ninia lia-fuan para derrepenti, tamba tasi-ben ne’ebé fai iha semente pontikais makaas loos semo-sa’e ba leten no kona loos ninia oin. Hau hakfodak
            “Waduh Ton, hau nia matan manas loos ne?” nia hatete koko hamos nia matan ho liman. Hau hamnasa loos.
            “Ajuda lai… O ba hamnasa fali ne’e?” Nia husu.
            “Sim, tasi-ben ne’e iha ne’ebé-ne’ebé deit pasti iha masin, no kuandu masin tama matan, pasti manas to.” hau koalia maibé sei hamnasa. Hau foti tissue hosi meza leten ohin tau hahaan ne’e hodi ajuda hamoos ninia oin. Hau kaer nia kabaas hodi koko huu ninia matan musan atu halakon manas. Ami nia isin rabat malu loos, hau nia fuan nakdedar no tarutu makaas loos. Oh Maromak, Ita-boot nia kriasaun ida ne’e, bonita loos, perfeitu. Parfum Red Jeans ne’ebé nia uza, hau bele horon ho moos loos husi ninia kakorok ho besik ka rabat hanesan ne’e. Sé karik mak nia la’os kolega Leo nia mehi, hau hakarak tebes Mirna sai hau nia realidade.

Liu tiha segundu balu, ninia matan bele loke fila fali, no ami nain rua nia matan besik malu loos, hau bila’an no hanesan lakon tiha hanoin. Hau sente awkward loos momentu ne’e. Ninia oin no hau nia oin, ho distansia sentimu deit.
            “Parabens eh, ba imi nain rua. Hau la hatene, afinal hau nia kolega rasik sona hau husi kotuk?” derrepenti Leo nia lian halakon tiha hakmatek ne’ebé mosu entre hau ho Mirna. La hatene Leo mosu hosi ne’ebé. Hau husik Mirna nia kbaas derepenti no koko atu hasees Mirna nia isin hosi hau nia isin.
            “Leo, ida ne’e la’os hanesan saida mak O haree. Hau ajuda deit nia atu….” Hau hataan maibé Leo korta kedas hau nia liafuan.
            “Ah, lalika koalia barak… Imi nain rua kompak sa. Tuir loos ne’e desde uluk hau sadar. Hau hatene hela Ton, O mos gosta Mirna to? Lalika halo finzi. Hau ódio atu iha kolega hanesan imi nain rua,” nia dehan fali.
            “Rona lai, ami atu… problema ne’e ohin hau nia matan…” Mirna koko hatan maibé lian kotu-kotu.
            “Ah loos ona… lalika koalia barak. O hatene ka lae, Mirna, Toni gosta los O, no hau hatene, O lakohi simu hau tamba O mos gosta Toni to?”
            “O nusa mak ne’e? Nusá mak diskunfia fali ami rua oi-oin hanesan ne’e? Leo, O ne’e hau nia kolega. Ita hotu mesak kolega deit”
            “Sim.. ne’e uluk, mas agora lalika bolu hau kolega tan.”
“Leo, rona lai. O hau nia kolega, Mirna mos ita hotu nia kolega.. imposível ba hau atu halo hanesan ne’e ba O? Ne’e hau, Toni, O nia kolega. Favór O rona lai,” hau husu.
“Lalika preokupa, hau hatene sa, desde uluk mos O gosta hela Mirna. Parabens eh ba imi nain rua,” hateten Leo dala ida tan hodi hakat ses hosi ami ho oin nervozu. Mirna koko tuir nia hodi explika, maibé nia la hataan no lao ses ba nia motor, sai nonok no ba dadaun.
            “Husik ba, orsida mak hau kontaktu nia, no koalia ho nia ho diak. Mirna, deskulpa barak eh, kona-bá ohin ne’e. O laiha buat ida to?,” hau hateten wainhira to’o fali fatin ohin ne’e.
            “Sim diak hela. Hau la hatene atu halo saida ho nia.”
“Sim, hau mos. Tansa mak nia bele hanoin hanesan ne’e.”
“Ton, hau husu lisensa ba Pai lai, depois O tula hau fila ba uma agora eh, please. Problema hau nia faru oin mos bokon uitoan tamba tasi-ben ohin semo kona ne’e” nia husu.
“Ok, Depois fila fali mai ka lae?”
“Lae, hau atu deskansa, depois mos ohin konvida O ne’e hau dehan ita iha ne’e lalais deit to!?”
“Sim, dala ida tan deskulpa eh ba ohin Leo ne’e. Kona-bá Leo, orsida mak hau koalia ba nia.”

Hau antar kedas Mirna fila ba nia uma iha Delta. Iha dalan Mirna la koalia. Ninia hahalok muda tiha. Parese nia fiar ba saida mak Leo dehan, katak hau mos gosta nia. Hau hatene hau mos sei simu realidade moruk hanesan Leo. Hau konfuzaun, la hatene hau tenki bosok Mirna katak saida mak Leo dehan ne’e la loos, ka hau tenki onestu? Parese diak liu nonok tiha deit. Lalika koalia tan kona-ba ida ne’e.

Depoiz to’o Mirna nia uma, no Mirna hakat tama ba sira nia moru laran, hau fila kedas hau nia motor ba uma. Hau nia kakutak la hakmatek ho Leo nia hahalok ohin ne’e. Kontenti, hamnasa no furak ne’ebé ohin hau sente, derrepenti lakon hotu. Maske haree hanesan hau hakmatek, maibé iha fuan laran, hau sente rahun, tamba harahun hosi hau nia kolega rasik. Sé hau onestu ba nia, katak saida mak Leo dehan ne’e loos duni, orsida hau mos hetan tan sala no nia bolu ta’uk ten, tamba labele hatete rasik ba nia. Nia mos bele dehan traidór, tamba trai fali kolega mane seluk. Ah… hau nia ulun moras tan deit.

Foin mak atu latan hau nia isin ba sofa leten iha sala vizita nian, sms ida tama mai hau nia telemovel. SMS hosi Mirna. Hau nia fuan nakdedar lais loos. Mensajen saida fali ona eh? Hau pasti simu fali ona trata hosi nia.
            “Ton, tebes ka, saida mak ohin Leo dehan ne’e? Tebes ka O gosta hau?” hau le sms ne’e no la hatene atu responde hanusa. Hau hanehan nia nomor hodi dere ba. Parese explika liuhosi koalia via telemovel diak liu duke liuhosi sms. Wainhira dere tama, Mirna taka mate kedas. Hau koko fali dala rua, Mirna sempre hamate.
            “Ton, hau hakarak O onestu. Hau lakohi atu koalia liuhosi telemovel, favor hataan hosi sms deit.”  Ninia sms ida segundu tama mai. Hau dada iis naruk no hakerek hau nia resposta hodi hataan, “onestamente, ninia resposta ‘sim’. Mas Mirna kan dehan dehan tiha ona, katak Mirna lakohi kolega diak mak gosta fali Mirna. Sorry eh,..Se ita hanoin hau ne’e ta’uk.”
Depoizde hau nia sms ne’e, laiha tan resposta hosi nia. Hau tenta sms tan ho nau nia onestidade tomak no mos husu deskulpa se hau halo nia hirus. Maibé hau labele subar ona katak hau hadomi nia. Maibé Mirna nunka responde tan. Hau koko telefone, maibé ninia telemovel la ativu. Hau la hakmatek. Hau tenta telefone Leo, Leo mos lakohi atu simu hau nia telefone. Hau sente lakon tebes hau nia prinseza ida no belun diak sira hotu.
           
*    *    *

Desde akontesimentu ne’e, hau nunka haree tan Mirna iha kampus. Nia lakon totalmente. Wainhira hau husu ba Kelly, Kelly dehan nia la hatene. Hau haree Leo iha kampus dala ida ou rua, maibé wainhira ami hasoru malu, nia soe oin finzi la haree hau. Hau fiar katak nia sei hirus loos hau. Hau koko atu koalia ho nia dalabarak, maibé nia hakat liu deit hosi hau nia oin. Desde loron ne’e kedas, hau nunka haree tan hau nia kolega sira. Dalabarak liu hau mes-mesak, lao iha kampus, tamba laiha kolega. Ida ne’e primeira vez hau sente katak kampus la’os fatin ida kapaas no interesante ba hau. Kampus sai fali hanesan infernu ba hau.

Ikus mai hau desidi atu servisu no daftar fali tuir klase kalan nian (kuliah kalan). Ho nune’e hau bele sibuk ho servisu no haluha tiha fuan kanek no buat hotu.
            “Sim, pasiensia deit bro. Se mak hatene orsida iha klase kalan, O bele haluha hotu istoria moruk sira ne’e,” Roni, hau nia kolega antigu dehan momentu hau vizita nia iha nia uma.
            “Sim, hau hakarak haluha buat hotu, ema hotu iha klase dader nian, depois mos hau iha osan, kuandu hau servisu” hau hatan ho lian namlele.

Hau nia orasaun hetan resposta, hau nia aplikasaun ba kompanhia ida suksesu no hau komesa servisu. Ne’eduni hau nia eskola transfere fali ba kalan. Hau fiar katak hau sei hasoru ema foun, halo belun ho ema foun, no hahú pájina foun ho kolega sira ne’e, laiha tan istoria pasadu tutuir hau.

*   *   *

Loron ne’e, hau nia loron primeiru servisu no mos loron primeiru hau tama kuliah iha klase kalan. Tamba tama kuliah tarde, hau tama liuhosi odamatan kotuk nian. Hau hakfodak uitoan tamba iha liña ida iha oin liu, Mirna tuur iha ne’ebá. Iha ninia sorin tur hela feto ida. Hau nia fuan book-an lalais maske nakonu ho sentimentu kontenti no kanek. Kuaze fulan ida ona hau la hatene nia ba ne’ebé. Ohin, hau hetan fali nia iha ne’e. Ida ne’e mak hau nia oportunidade diak, hau dehan ba hau nia-an.

Rai komesa nakukun ona, wainhira klase remata. Hau husik Mirna sai uluk atu nune’e nia labele hatene katak hau mos iha klase ne’e nia laran. Hosi eskola laran, hau haree nia komesa hakat ba diresaun estrada nian. La liu tan ba hau nia motor, hau la’o ain hakbesik nia ne’ebé parese hein hela jemputan.
            “Hei, sei hein hela katuas ka?” hau hasé nia hosi kotuk. Derrepenti nia fila nia-an mai hau hodi haree mai hau.
            “Keta ba lai, antes hau koalia eh, plis?” hau korta lalais antes nia hakat ses hosi hau.
            “Be O iha ne’e? halo saida iha ne’e?” nia husu.
            “Sim, hau mos tuir klase kalan nian ona. Ohin hau tur iha O nia kotuk. Hau antar O fila eh, ba O nia uma,” hau konvida.
            “La presiza, hau bele fila mesak. Pai mak jemput. Diak liu O ba deit ona.”
            “Kansela tiha o nia katuas, parese nia seidauk sai hosi uma sa.”
            “la presiza, hau sei bele hein. Hau la presiza O nia ajuda,”
            “O nusa mak sai hanesan ne’e? Derrepenti lakon hosi hau. Hau buka O tun sa’e. O nia kolega sira hotu mos laiha ida mak hakarak dehan mai hau, O ba ne’ebé. Agora hetan tiha ona O, O oin hirus loos. O benci duni hau, too hanesan ne’e ka? Be hau sala saida?”
            “O nia salah? Laiha. Hau upset deit?”
            “Tamba hau gosta O ne’e ka? Ne’e to?”
            “Sim.. parese!”
            “Mirna, hau gosta duni no gosta tebes O. Fila fali ba O atu dehan saida mai hau. Sé O lakohi simu hau tamba hau mos O nia kolega diak ida, laiha buat ida, maibé hau sériu, hau lakohi lakon O. Lakohi lakon O ba dala rua tan. Favór labele lakon tan hosi hau nia moris. Haree O oin-midar segundu ida deit mos halo hau kontentu loos ona. Ok, hau pengecut la brani atu dehan ba O desde uluk. Maibé hau mos lakohi O lakon hosi hau nia moris tamba O lakohi simu hau ho razaun ne’ebé hanesan O fó ba Leo. Tamba ne’e mak hau hili atu nonok deit” hau esplika ho naruk.

Nia haree mai hau, haree klean mai hau nia matan. Hau koko atu kaer ninia liman.
            “Mirna, sé O odio no hirus hau, hau husu deskulpa eh. Maibé hau lebele bosok hau nia-an, katak hau saudades loos ho O, hau hadomi tebes O,” hau kontinua tan.
            “Ton, O ne’e demais liu. Ok, O dehan O hadomi hau, mas hau la hadomi fali O. Agora hanusa?” hatan Mirna. Ninia liafuan ne’e soke hau makaas loos.
            “Serius? O la gosta hau duni?” hau husu hare nia matan. Hau tolan kaben sente moruk loos.
            “Sim, be hau nia liafuan la klaru ka? No hau mos lakohi tan atu amigu ho O” nia koalia mas lakohi haree mai hau nia oin. Hau husik ninia liman neneik. Hau nia hirus-matan sente nakonu, dada iss lahetan, hanesan buat todan no toos ida iha hela ne’ebá. Hau hateke ba leten. Kalohan ne’ebé nakukun halo hau nia matan mos kabur.
            Com licensa, Obrigado bele onestu ona ho hau,” hau husu lisensa no hakat liu. Iha momentu ne’e mos ninia pai too mai ho kareta. Hau só bele haree deit nia hakat tama ba ninia pai nia kareta.

Iha hau nia viajen fila ba uma, hau sente moras ida oin seluk. Parese ida ne’e mak Leo senti wainhira hetan rejeisaun. Agora hau kumpriende oinsá-moras wainhira ema rejeita ita. Ninia moras ne’e boot resin. Aat liu tan, memoria ho nia sempre ba-mai deit iha hau nia ulun. Ninia hamnasa no koalia sira uluk-uluk nian nakonu iha hau nia mehi no playback iha hau nia ulun hanesan review televizaun. Sei hanoin mos tempu hetan konvite ba ninia pai nia acara. Hau sente orgullu, nia hakarak simu hau nia kondisaun. Memoria sira ne’e hotu kahur malu midar-moruk iha hau nia fuan. Hau hanoin sala ona, katak nia mos hadomi hau, afinal nia la gosta hau.

Buat ne’ebé hau la kumpriende, hau nia sala ne’e saida, tamba saida ninia hahalok hanesan ne’e. Sé hau mak anju ou Maromak karik diak, bele hatene saida mak iha nia laran.

*   *   *

Semana tolu ona, desde akontesimentu ne’e. Kuandu atu ba kampus ona, hau sente mal-vontade. Uluk hau hanoin katak ba eskola iha kalan sei lori kontenti mai hau, afinal la loos. Istoria moruk ne’e sei tutuir nafatin hau. Ida moruk liu mak horseik sai hosi kantor, hau liu ba han, hetan Mirna no Leo hamutuk ho Dina, feto ida ne’ebé sempre tuur hamutuk ho Mirna iha klase, han hamutuk hela. Parese Leo fila fali ona sai Mirna nia kolega, ou bele mos sira nain rua namora malu duni ona. Sira haree ba akrab loos. Haree sira nia kontenti hanesan ne’e, halo kanek iha hau nia fuan hanesan boot liu tan.

Hau tuur bila’an hela iha uma, tamba loron ida ne’e loron sábadu, no loron hau nia aniversariu moris nian. Uluk, baibain iha hau nia tinan, ami sempre selebra ho kontenti hamutuk ho Mirna, Leo no Kelly. Agora ne’e, hau mes-mesak loos. Só Kelly mesak deit mak hanoin hetan hau nia tinan no konvida hau atu ba han kalan nian hamutuk ho nia iha Golden Star. Primeiru hau lakohi no rejeita, mas ikus mai hau halo tuir nia hakarak. Diak liu, duké hau tur bila’an mesak iha uma iha hau nia tinan.

Tuku hitu liu minutu sanulu resin-lima hau ho Kelly tur halimar ona iha Golden Star hodi hein ami nia haan to’o.
            “Parabens Toni,” dehan Kelly hasai mos prezenti kiik-oan ida hosi ninia pasta.
            “Obrigado, o faligado fali ho prezenti. O konvida hau mai han hamutuk kalan ne’e deit mos hau kontenti ona,” hau dehan ho kontenti.
            “Sim, hau lakohi O tristi iha O nia aniversariu ne’e. Kona-bá kolega sira hotu, espera O bele perdua sira. Parese sira sei hirus hela O. Oya, hau mos rona tiha ona istoria kona-bá O, Leo no Mirna. Perdua sira ba, sira sei presiza deit tempu atu kumpriende maibé hau fiar, sira hotu sei hadomi O hanesan kolega diak,” nia dehan tenik. Hau nonok.
            “Mas hmmm... imi nain tolu mos eh... hehehe.. nonok-nonok deit pa.” Nia hatudu oin-midar
Hau la hataan no haree nia ho oin-midár.
            “Oya, ne’e iha titipan hosi Mirna,” Kelly dehan no fó envelope ida, “no nia dehan, O tenki le iha ne’e kedas, iha hau nia oin, para hau hatene. Nia dehan katak sé O la le iha ne’e,  nia fiar katak O sei la le orsida, pasti O sei soe deit ba lixu. No ida ne’e halo nia kecewa,” Kelly aumenta tan.
Hau loke envelope ne’e. Iha laran iha kartaun tinan nian ho mensajen badak ida.
                       
         Dear Toni,
Hau hatene O sei hirus hau, hau kumpriende los. Maibé hau hakarak atu hato’o deit parabens ba O iha O nia loron espesial ida ne’e.

Hau nunka hirus O. Hau nunka ódio O. Sé hau bele onestu, O mak ema ida ne’ebé besik liu iha hau nia fuan. Hau hakarak O perdua hau kona-bá hau nia hahalok kalan ne’e iha kampus oin. Hau sei explika buat hotu ba O aban, sé O perdua hau. O hakarak ka lae, atu perdua hau?Hau hein O nia resposta no favór dehan ba Kelly katak O perdua ona hau.

Dalai da tan, Parabens ba O nia loron moris nian.

Mirna

Hau le mensajen ne’e ho fuan kanek uitoan. Hau hatama fali kartaun ne’e ba ninia envelope.
            “Sori eh, Ton. Ohin hau mos le mensajen iha kartaun ne’e. So, oinsá? Hakarak perdua Mirna ka lae?” dehan Kelly.
            “La hatene loos! Hau la hatene. Tuir loloos ne’e hau nunka hirus nia. kuandu moras,..sim.. fuan kanek duni, saida mak ita espera kuandu domin ema la simu, los to? Mas ninia hahalok ne sa. Estrañu loos, nia sai fali hanesan ema fuik leet ida, hau la kumpriende, nia mos dehan, nia lakohi ona atu sai hau nia kolega” hau hatan nar-naruk.
            “Sim, simples deit, hakarak perdua ka lae? Ayo!” Kelly husu tan ho senyum kadó nian. Hau senyum deit, la hatene atu hatan oin nusá.
            “Sai mane ne’e susar loos pa, hakarak ka lae?” Nia kadó tan.
            “Hmm? Hanusa eh. ” hau hatan naran deit.
            “Sériu sa. Mas tenki perdua ho laran duni!” Kelly dehan tan.
            “Ok ok.. ikhlas ho laran duni sa.”
            “Jeituuu.. Ne’e katak ita bele hamutuk fali hanesan uluk!” Kelly kontenti loos. Hau senyum deit. Ida hau la kumpriende, tamba saida mak Mirna oin buis los no hirus los kalan iha kampus UNDIL nia oin ne’e, no tansa mak agora nia oin seluk? Kelly foti ninia pasta no halimar fali ho ninia telemovel.
            “O rai tiha telemovel ne’e ba sa, halo saida mak ne’e?” hau husu.
            “Lae ida, hakarak check oras deit sa, problema hahaan ita hameno ne’e kleur loos. Sira sei te’in hela karik!.”
            “Cek oras saida mak liman ketik hanesan ne’e, hmm?” nia oin-midar deit rona hau nia koalia.

La kleur ami nia hahaan hameno mos to’o. Hau la espera, hahaan ne’ebé Kelly hameno barak loos.
            “Kelly, O hameno hanusa mak barak ida hanesan ne’e? O hanoin ita nain rua bele halo hotu ka?” hau husu Kelly ho konfuzaun boot.
            “Sé la hotu, bungkus no lori ba uma to, fasil! Ok mai han ona!” Kelly hataan ho ninia oin hamnasa ne’ebé hau la kumprinde.
            “Lalika bungkus sa, ami bele ajuda halo hotu sa! Ne’e parese la to’o tan,” derrepenti deit hosi kotuk hau rona Mirna nia lian. Hau hakfodak no fila kedas hau nia isin ba lian ohin mai ne’e. Iha hau nia kotuk, hamriik ona Mirna, Leo no Dina, Mirna nia kolega foun. Leo? Nia mos iha ne’e? Hau nia laran husu la para, saida los mak akontese? Tuir hau hatene Leo ódio los hau? Tansa mak sira hotu iha ne’e?
            “Happy birthday, Ton!” sira nain tolu ida-ida kaer hau nia liman hato’o parabens.

Iha momentu badak nia laran hau sente kontenti, maibé iha mos laran tristi tamba Leo nia prezensa iha ne’ebá. Maibé hanesan Kelly dehan, hau tenki ikhlas, ho laran tomak, importante mak ami nia amizade bele fila fali hanesan uluk.
            “Sorry bro, sei hirus hau ka?” Leo mai basa hau nia kabaas ho neneik.
            “Hau sente hau nunka hirus ita. Hau hatene O mak hirus los ho hau no hases-an hosi hau. Hau diak hela sa.” Hau hatan arbiru deit. Hotu-hotu hamnasa rona hau nia liafuan. O Maromak, hau kontenti, hau nia kolega sira bele besik fali ona ho hau, liu-liu iha hau nia loron espesial ne’e.
            “Koalia-koalia mas, ami bele gabung ho imi ka lae?” Mirna husu ho oin-midar.
            “Oh iya, hau to’o haluha, sim, sim please, tur ba. Diak liu tan,” hau hatan ho lian mamar. Sira nain tolu tur haleu meza. Hau fihir sira nia oin ida-ida ho oin-midar. Hau bele nota katak Leo ho Mirna besik malu loos ona, sira nain rua kala namora malu duni ona. Fó ho laran Toni, ikhlas, dala ida tan hau nia fuan-laran hatete. Hau foti envelope no kartaun Mirna nian ohin ne’ebé sei iha meza leten hodi tau ba hau nia jakét nia bolsu. Kolega nain tolu foin mai ne’e ida-ida sibuk hasai sira nia prezenti kiik-oan. Hau so bele hato’o deit obrigado wain. Dina haree mai hau oin-midar, maske foin koalia ba malu kalan ne’e maibé ami hatene malu nanis tamba klase ida.

Wainhira foin hahú han hamutuk, ambiente hanesan to’os uitoan, maibé ikus mai hotu-hotu sai normál no laiha tan sentimentu ta’uk, hirus ou moe. Hotu-hotu koalia no hamnasa livre hanesan laiha todan iha fuan laran. Han hotu tiha, Mirna husu lisensa ba haris-fatin no lakon hosi ami nia oin. Lakleur deit nia fila fali mai hosi dapur restorante nian lori ho dosi tinan nian ne’ebe sunu ona lilin iha leten ba hau. Hau so bele senyum puas los haree hau nia kolega sira ida-ida nia oin. Afinál sira hotu planu ona ida ne’e hodi halo surpreza ba hau. Hau nia tinan ida ne’e selebra ho diak tebes.

            “Antes ko’a dosi, hau iha avizu ida ba ita hotu,” derrepenti Leo hapara ami nia lian hamnasa barullu sira. Hau nia fuan nakdedar uitoan, parese nia atu avizu nia sai ona Mirna nia doben.
            “Hau hakarak kalan ida ne’e sai hanesan kalan espesiál ida ba Toni. Ne’eduni atu hu lilin ne’e, hau husu atu Mirna mak akompaña Toni. C’mon Mirna!” nia tutan ninia liafuan. Hah? Mirna? Tamba sa mak Mirna? Leo atu kerjain hau karik, hau hanoin.
            Mirna ho kontenti hakat mai hau nia sorin no tur iha hau nia sorin kuana. Leo komesa kanta ona muzika halo tinan nian no kolega sira seluk kanta tuir hamutuk. Wainhira sira kanta hela Mirna nia liman karuk toman hau nia liman loos iha meza okos. Nia kaer hau nia liman ho mamar. Hau husik deit, la hases hau nia liman. Lakleur hau mos kaer metin ninia liman ne’ebé mamar no morna. Hau hatudu deit oin-midar hodi hein kolega sira kanta hotu no hau hu lilin.
            “Obrigado barak kolega sira hotu, hau kontenti loos ho imi, ida ne’e surpreza tinan nian ida diak liu ne’ebé hau pernah simu,” hateten hau hafoin hu mate tiha lilin sira.
            “Eit hein lai. O tenki dehan lai katak O perdua ona Mirna. Problema ne’e, Mirna dehan, nia pernah halo O laran moras tamba la simu O nia domin. O hakarak perdua nia ka lae?” Leo dehan fali tan. Kelly mos lakohi lakon komentar dehan, “Loos sa! Hakarak ka lae?”
            “Iya, ya hau perdua no haluha tiha ona. Naran katak ita bele sai belun fali hanesan uluk,” hau hataan.
            “Depois Mirna mos dehan, momentu ne’e nia bosok O, Toni, no nia mos bosok ninia-an. Tuir loos ne’e, nia mos gosta hela O no nia hakarak atu imi nain rua la’os deit sai amigu maibé doben”
            “Oya, depois O fali? Be Mirna la’os ona O nia doben ka, Leo?”
            “Lae to, be nia domin la’os mai hau ne’e. Hau jadian ona ho Dina. Hau hadomi Dina, no nia mos hadomi hau,” Leo hateten hodi hakoak Dina ne’ebé tur iha ninia sorin. Hau hateke ba Mirna ne’ebé tur hakruuk hela ho oin moe.
            “Hau la kumpriende. Hau la’os mehi to?” hateten hau.
Iha tempu ne’e kedas Leo basa hau nia hasan.
            “Eh, Nusa mak basa hau nia hasan ne’e?" hau protes hodi kaer hau nai hasan ne’ebé manas. Sira hotu hamnasa.
            “Moras to? Entaun O la mehi, hahaha,” Leo hamnasa fali. “Hanesan ne’e, razaun uluk Mirna la simu O ne’e tamba nia lakohi haree hau laran moras. Nia dehan se nia simu O nia domin, orsida hau pasti laran moras no senti hanesan nia trai ona mai hau. Tamba ne’e mak nia hakarak ses-an hosi O, ba ita hotu nia diak, tuir nia hateten. Hau dehan ba nia, hau laiha buat ida ona. Lalika sakrifika O nia domin no sentimentu tamba hau. Ba hau, imposivel ba hau atu obriga hau nia domin, sa tan ba ema ne’ebé hau nia kolega rasik. Be Mirna nia domin la’os mai hau ne’e. Depois hau mos lakohi egoista. Tan deit hau nia sentimentu, hau lakon hau nia kolega hotu.” Leo kontinua koalia tan. Hau fai fali matan ba Mirna ne’ebé desde ohin tur nonok deit.
            “Tebes ka Mirna?” hau doko ninia kabaas. Neneik-neneik nia foti nia oin haree mai hau ho moe-moe. Depois doko nia ulun sinal konkorda.
            “Depois, O nia hahalok ida derrepenti deit ses-an hosi hau, lakohi koalia. Ne’e tamba saida?” hau husu fali, no dala ida ne’e diriji ba Mirna.
            “Be ida ne’e kan, O nia sala to. Nusa mak hau tenki rona fali O nia sentimentu no domin mai hau liuhosi ema seluk? Tuir loloos no diak liu ne’e hau rona direita hosi O,” nia dehan fali ho moe-moe.
            “Wah, entaun ita hanesan. Be ida ohin ne’e Mirna, O mos la koalia rasik mai hau to? Ohin ne’e Leo mak koalia fali?” hau hatan defende-an ho hamnasa.
            “Ya to’o ona, importante mak imi nain rua hatene ona ida-ida nia sentimentu, no ami mak sai imi nia sasin.” Kelly ne’ebé desde ohin nonok deit mos fo ona komentáriu. Kolega sira seluk hamnasa tutuir deit.
            “So, agora hanusa? Sei hakarak atu sai namorada ka, nusa? Se lakohi, kuidadu, orsida ema seluk na’ok ona mak ne’e, Ton?” Leo kadó tan hau.
            “Leo, Leo, O mak koalia hela deit. Fo uitoan tempu para Mirna mak husu rasik,” Dina, Leo nia doben komesa koalia.
Hau haree hau nia kolega sira ne’e ida-ida, dala ida tan, no ikus liu mak Mirna. Hotu-hotu hein resposta pozitivu. Hau kaer Mirna nia kabaas hodi hakoak nia rabat los mai hau hodi bisi-bisi ba ninia tilun, “O sei hakarak to atu sai hau nia doben, no hau sai O nia doben?” Mirna doko ulun tun-sa’e dala rua sinal hakarak.
            “Koalia makaas uitoan ba, ami la rona ne’e. Mirna, nia dehan saida mak ne’e?” Dina ho Kelly protesta. Hau ho Mirna senyum deit. Mirna sei iha hau nia hakoak. Iha momentu ne’e kedas, kanek ne’ebé durante ne’e iha hau nia fuan laran, la hatene lakon ba ne’ebé. Hau sente hanesan semo iha kalohan leten.

Hau komesa ko’a hau nia dosi tinan nian hamaluk hosi Mirna no kolega sira hotu. Hau mos hetan hau nia dosi tinan nian, tau ibun hosi Mirna nia liman rasik. Hau nia matan la husik hosi nia. Ida ne’e la’os mehi, maibé realidade. 

Hau sente kontenti loos, hau nia aniversariu tinan nian, sai mos loron espesiál ida ba hau tamba hau mos hetan prezenti espesial ida, Mirna sai hau nia fuan sorin. Obrigado ba kolega diak sira hotu. Obrigado UNDIL fatin hau hetan hau nia domin.
            “Mirna, O kansela O nia Pai nia jemputan ba. Ne’e para hau mak antar O fila,” hau dehan ba nia momentu sai hosi Golden Star kalan ne’e.
            “Ohin hau kansela tiha ona, doben. Komesa agora kan O mak antar no jemput hau”
            “Waih, lais pa. Durante ne’e O tuir kursu saida deit mak iha abilidade atu halo tempu halai lais deit? Ohin iha O nia kartu mos dehan atu hasoru malu aban. Eh derrepenti deit O mosu ona iha hau nia kotuk ho kolega sira?”
            "O ida ne’e ka? Ohin Kelly mak sms pas o dehan o perdua ona hau." Ooooh, hau hanoin ona ohin tur hela Kelly ketik-ketik telemovel maibé bosok dehan fali check oras.  
Mirna ku’u hau nia liman ho mamar no maña. No ami nain rua hakoak malu dala ida tan, iha kolega sira nia oin, hodi sasin hoso hau nia kolega sira hotu.




UNDIL,  25 Agostu 2005
Billito Soares